Eurozastupnici su donijeli nova pravila kojima se poboljšava pristup novim biljkama koje su otporne na klimatske promjene i nametnike te zahtijevaju manje pesticida, objavio je Europski parlament u srijedu.
Nova pravila EU-a označavaju zaokret prema reguliranju biljaka na temelju njihova konačnog genetskog izgleda, a ne na temelju načina na koji su stvorene. Biljke dobivene novim genomskim tehnikama podijeljene su u dvije kategorije za koje vrijede različite pravne obveze.
Biljke dobivene novim genomskim tehnikama 1. kategorije (NGT-1): ova kategorija obuhvaća biljke s ograničenim brojem i vrstom izmjena koje se mogu postići i konvencionalnim uzgojem. Ako se utvrdi da ispunjavaju kriterije kategorije NGT-1, smatrat će se jednakima konvencionalnim biljkama.
Na temelju zahtjeva Parlamenta, biljke izmijenjene kako bi tolerirale herbicide ili proizvodile insekticidne tvari ne mogu se smatrati biljkama ove kategorije.
Biljke dobivene novim genomskim tehnikama 2. kategorije (NGT-2): ova kategorija obuhvaća biljke čije su genetske modifikacije opsežnije ili složenije. Te su biljke obuhvaćene važećim strogim pravilima za genetski modificirane organizme i podlijegat će obvezama o procjeni rizika. Prije nego što završe na tržištu EU-a, morat će dobiti odobrenje, naveodi se u objavi Parlamenta.
Nekoliko proizvoda dobivenih od NGT biljaka već je dostupno na tržištu ili je u naprednoj fazi razvoja izvan EU-a. Primjeri uključuju pšenicu s niskim udjelom glutena, krumpir otporan na patogene i kukuruz tolerantan na sušu
Sljedivost, označavanje i zabrana uzgoja
Biljke iz kategorije NGT-2 podlijegat će potpunim obvezama o sljedivosti i označivanju, a države članice moći će ograničiti ili zabraniti njihov uzgoj iako su odobrene za uzgoj u EU-u.
Biljne sorte koje sadrže NGT-1 biljku ili su od nje dobivene bit će uvrštene u javnu bazu podataka EU-a, a vrećice za sjeme i reprodukcijski materijal morat će nositi oznaku NGT-1 kako bi se poljoprivrednicima omogućio informiran izbor.
Kako bi se upotreba novih genomskih tehnika usmjerila prema razvoju održivijih biljnih sorti (npr. otpornih na klimatske promjene i nametnike), uvodi se obvezno praćenje učinka biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama u pogledu održivosti.
Biljke iz ekološkog uzgoja
Nove genomske tehnike neće biti dopuštene u ekološkoj proizvodnji, no tehnički neizbježna prisutnost biljaka iz kategorija NGT-1 neće se smatrati neusklađenošću. Komisija će procijeniti predstavljaju li novi propisi administrativna, gospodarska ili praktična opterećenja za subjekte u ekološkoj proizvodnji, uključujući ona koja se odnose na njihovu vlastitu percepciju i percepciju potrošača.
Prava intelektualnog vlasništva i patenti
Bit će moguće patentirati nove genomske tehnike, osim u slučaju značajki ili sekvenci genoma koje se pojavljuju u prirodi ili proizvode biološkim metodama. Zastupnici su unijeli zaštitne mjere kako bi spriječili tržišnu koncentraciju te poljoprivrednicima osigurali cjenovnu pristupačnost i pravedan pristup, uključujući pravo na čuvanje i ponovno sijanje sjemena.
Izvjestiteljica Jessica Polfjärd (EPP, Švedska) ustvrdil je da je „ovo povijesna pobjeda za europske poljoprivrednike i budućnost Europe”.
“Odobravanjem korištenja NGT biljaka odabrali smo inovacije, konkurentnost i sigurnost hrane. Europski poljoprivrednici već dugo pozivaju na pristup ovim modernim alatima za uzgoj kako bi im se pomoglo u razvoju usjeva koji su otporniji i manje ovisni o pesticidima. Omogućavanjem dostupnosti ovih sigurnih, znanstveno utemeljenih tehnologija uzgoja, Parlament doprinosi europskim poljoprivrednicima, štiti našu sigurnost hrane i gradi konkurentniju i inovativniju Europu”, rekle ja švedska pučanka, navodi Europski parlament.
Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o izmijenjenim pravilima o novim genomskim tehnikama (NGT) u prosincu 2025.
Uredba s novim pravilima stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije i počinje se primjenjivati dvije godine kasnije.