Etgar Keret u Zagrebu: Pisac čija proza pretvara život u lunapark

7. rujna 2020. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam Etgar Keret u Zagrebu: Pisac čija proza pretvara život u lunapark

Tomislav Miletić/PIXSELL


Istaknuti izraelski književnik Etgar Keret boravio je u ponedjeljak u Zagrebu, gdje se u Knjižari Fraktura u prilagođenim pandemijskim okolnostima i uz obilje za toga pisca karakterističnog crnog humora kao gost 8. Festivala svjetske književnosti susreo sa svojim hrvatskim čitateljima.

S Keretom je razgovor vodio književnik i urednik Roman Simić, koji je uvodno naglasio kako je riječ o jednome od najznačajnijih suvremenih izraelskih pisaca čiji je autorski svemir prepun humora koji vas “svako toliko iznenadi i obasjava”, autoru “čija svaka nova ideja i svaka nova priča pretvara život u lunapark i svijet u totalni rollercoaster”.

“Njegove priče razbijaju ono nešto što ja zovem ‘tromost oka’ ili ‘tromost srca’, ubijaju inerciju, daju mi nekakav novi kut i pogled na svijet i život”, rekao je Simić.

Rođen 1967. u Tel Avivu, Keret se među autore bestselera svrstao zbirkom “Missing Kissinger” (1994.), proglašenom jednom od pedeset najvažnijih izraelskih knjiga svih vremena. Nagrađivani je autor niza zbirki kratkih priča prevedenih na više od 47 jezika svijeta, od kojih je hrvatskim čitateljima možda najpoznatija “Pizzeria Kamikaze i druge priče”, po čijoj je naslovnoj priči redatelj Goran Dukić 2006. snimio istoimenu vrlo zapaženu crnu komediju/romantični film ceste (“The Wristcutters: A Love Story”) s Tomom Waitsom u jednoj od glavnih uloga.

Knjigu je na hrvatskome objavio nakladnik Fraktura, a nakon hrvatskih prijevoda Keretovih zbirki “8% ni od čega”, “Iznenada netko pokuca” i “Sedam dobrih godina”, upravo je objavljena i njegova posljednja zbirka priča “Kvar na rubu galaksije” (Fraktura, prijevod Laila Šprajc).

Riječ je o, po Simićevim riječima, Keretovoj do sad možda najmračnijoj knjizi, s naglašenijim osjećajima usamljenosti i izoliranosti, za koju je dobio jednu od najvećih izraelskih književnih nagrada, Sapphire. “U svakoj se priči dotiče pitanja privatnosti, odnosa pojedinac-društvo, promjena koje nam izmiču tlo pod nogama”, rekao je Simić.

Sve što nam se događa, tek je ‘kvar na rubu galaksije’

Keret je kazao kako je okidač za tu knjigu bila ozbiljna saobraćajna nesreća u kojoj je bio pomislio da će sasvim sigurno umrijeti. Pokušavajući naći načina da se udalji od situacije i zaboravi na sveprožimajuću bol, zamislio je sebe na stražnjem sjedalu automobila kao u filmskome kadru koji se polako širi i udaljava, sve dok taj automobil ne postane tek mala točkica u velikoj slici.

“Naposljetku sam imao osjećaj da su moj bol i strahovi u kozmičkom smislu samo malena kap, i to mi je tada bila utjeha. Priče u ovoj knjizi sve vrijeme govore o vrlo radikalnim, drastičnim trenucima u ljudskim životima, a ti su veliki, posebni trenuci u kontekstu knjige samo malene mrljice u ljudskoj povijesti”, pojasnio je. Drugim riječima, sve te stvari koje mi doživljavamo kao velike i važne, tek su “mali kvarovi na rubu galaksije”.

Iako možda i jest nešto mračnija od drugih njegovih knjiga, “Kvar na rubu galaksije” također je i optimističnija od drugih, dodao je Keret. “U životu i u književnosti, barem je tako u mojim pričama, uvijek ima oporbenih sila. Stoga, ako je priča malo tužna, bit će malo i optimistična, a ako je pak potpuno tužna, mora biti super optimistična, jer to su dvije emocije koje uvijek idu ruku pod ruku. Rekao bih da je ovo možda moja najesktremnija knjiga, jer u njoj ima mnogo nade ali i dosta tuge”, pojasnio je pisac.

Sposobnost zamišljanja fikcionalne alternative za nepodnošljivu stvarnost dio je “strategije preživjelih”, rekao je nadalje Keret, koji je otkrio kako je prvi puta poželio postati pisac nakon što mu je otac ispričao da je 600-dnevno skrivanje pod zemljom od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata preživio isključivo zahvaljujući trenucima u kojima je zamišljao svijet u kojemu ga nitko nije proganjao, “svijet bez nacista, u kojem jesu progonili Židove ali zato da bi im dali kolače”.

“Mislim da je humor, potreba za maštom, nešto što vam nitko ne može oduzeti, a to je način na koji možete spasiti svoje dostojanstvo”, istaknuo je Keret. U svojim se pričama bavi izolacijom, usamljenošću, željom za ostvarivanjem komunikacije s drugima i istodobnim strahom od povezanosti. Njegova je proza prožeta obiljem crnog humora “jer svi ćemo mi ostarjeti i umrijeti, a jedini način na koji možemo preživjeti je ako si dopustimo da imamo malo ironije i humora u svojem postojanju”.

Političnost kao skup ideja o tome što je pravo a što nije

Osim što piše priče, Keret piše i grafičke novele, scenarije za televizijske emisije i filmove, a napisao je i nekoliko knjiga za djecu. Po njegovim je pričama snimljeno više od 60 kratkih filmova, a zapaženu je međunarodnu karijeru ostvario i kao filmski redatelj.

Za njega kao pisca, kako je napomenuo, ljudsko postojanje nije ništa epsko, pa tako u njegovim pričama “milijuni mogu umrijeti, asteroid će pogoditi zemlju, ali naposljetku nikada nije naglasak na tome – naglasak je uvijek na izborima koje imamo i kako nas oni definiraju”. “Mnogo je ljudi koji pišu o narodima. Ja uvijek pišem o tome da trebamo sačuvati našu individualnost”, kazao je pisac, koji dolazi iz vrlo raznolike obitelji: “Ja sam liberalni ljevičar, moja je sestra ultraortodoksna Židovka s 11 djece i 40-ero unuka, brat mi je ekstremni ljevičar i anticionist, a moji su roditelji bili oboje desničari”.

Keret se u svojem pisanju kloni izravnoga politiziranja, no njegove priče ponekad jesu politične, ali njegova se političnost, kako je rekao, ne odnosi na to da podržava određenu stranku, “nego je to samo skup ideja, ono što mislim da je pravo a što nije”. “Smatram se liberalnim ljevičarom, ali se u nekim pitanjima dosta mogu identificirati s ultraoltrodoksnim etosom, jer moje ideje nisu u dosluhu s defaultnom ljevičarskom misli”, pojasnio je.

U razgovoru sa svojim hrvatskim čitateljima, Keret je još otkrio da je njegov “prvi čitatelj” uvijek njegov brat, da njegovoj sestri rabin nije dopustio da pročita knjigu za djecu koju joj je posvetio, dok njegov 15-godišnji sin uopće ne čita njegove knjige. No, s obzirom da je prvo planirao studirati inženjerstvo, smatra da je društvo zaista imalo sreće s njim kao autorom – jer kad napiše i objavi priču koja uopće ne funkcionira, barem nije odgovoran za most koji se urušio i pritom nekoga ubio.

Etgar Keret jedan je od ukupno 60-ak autora iz 12 zemalja koji sudjeluju u programu 8. FSK-a, koji se ove godine od 6. do 12. rujna odvija u prilagođenim okolnostima, s dijelom programa uz ograničen broj posjetitelja i uz prijenos uživo online u Knjižari Fraktura, dok dio programa prenosi HRT na svojem Trećem programu.

U utorak, 8. rujna, u programu “Kava i knjiga” u 13 sati u kućici Barcaffea na zagrebačkom Cvjetnom trgu knjige će potpisivati bosanskohercegovački književnik Semezdin Mehmedinović, koji će isti dan sudjelovati i u okruglom stolu na temu “Postpandemijski svijet” s Dejanom Jovićem i Renatom Salecl. Program “Dvostruki portret” spojit će u Knjižari Fraktura domaću feministkinju, esejistkinju i spisateljicu Asju Bakić i dansku autoricu Dorthe Nors, a na “Razotkrivanju” će o svojoj književnosti govoriti talijanska književnica Francesca Melandri.

(Hina)