Europski parlament dao je u četvrtak velikom većinom suglasnost za dovršetak procesa ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete Ukrajini prouzročene ruskom agresijom koja traje od 2022.

Povjerenik Europske komisije za obranu i svemir Andrius Kubilius rekao je u ponedjeljak na raspravi da Europska unija “treba što brže napredovati s procesom ratifikacije kako bi se osiguralo što brže osnivanje povjerenstva” te se nada da će se taj proces dovršiti do sastanka Odbora ministara Vijeća Europe u Kišinjevu 14. i 15. svibnja.

Europski parlament u četvrtak je napravio korak prema tom cilju i usvojenim izvješćem “izrazio potporu tome da EU postane punopravni član Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete za Ukrajinu” te “pozvao države članice da brzo dovrše sve službene postupke za pristupanje i tako omoguće brzo pokretanje rada”.

To je jedan od načina kojima se želi osigurati pravda i odgovornost Rusije i osigurati naknada štete Ukrajincima u odgovoru na pojačane ruske napade posljednjih tjedana na ukrajinski narod i civilnu infrastrukturu Kijeva, Harkiva, Dnjipra, Odese i drugih velikih ukrajinskih gradova.

U prosincu u Haagu na diplomatskoj konferenciji Vijeća Europe, odvojene organizacije od EU-a, Hrvatska je uz još 34 zemlje i Europsku uniju potpisala Konvenciju o uspostavi Međunarodnog povjerenstva za ocjenu zahtjeva za naknadu štete uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Konvenciju nisu potpisale četiri članice EU-a – Mađarska, Slovačka, Češka i Bugarska. Među zemljama zapadnog Balkana, koje su sve članice Vijeća Europe i pretendiraju na članstvo u EU, samo je Crna Gora potpisala.

Da bi Konvencija stupila na snagu, mora je ratificirati najmanje 25 zemalja potpisnica.

Vijeće Europe, organizacija za promicanje ljudskih prava i demokracije s 46 zemalja članica, uključujući Hrvatsku, već je 2023. osnovalo Registar štete za Ukrajinu koje će postati dio Međunarodnog povjerenstva za naknadu štete.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP) rekao je Hini da je ovo poruka Rusiji da se demokratske zemlje mogu udružiti i da postoje načini za otpor agresorima mirnim putem.

“To je u interesu prije svega Ukrajine kao napadnute zemlje, ali i Europske unije koja mora naći načina da na međunarodnoj pravnoj razini ipak pošalje poruku da se demokratske zemlje mogu organizirati i da mogu razvijati određene segmente međunarodnog prava kojima bi se naprosto sankcionirali agresori”, rekao je Picula, član Odbora za vanjske poslove (AFET).

Davor Ivo Stier, HDZ-ov eurozastupnik iz redova pučana, rekao je Hini u srijedu da će to povjerenstvo “kasnije biti podloga za moguću kompenzaciju” i iako je to u domeni Vijeća Europe, Stier naglašava da Europski parlament “traži aktivno sudjelovanje Europske unije” u tom pogledu.

Još nisu razrađeni detalji o tome na koji način će se isplatiti bilo kakva odšteta koju dosudi komisija, ali Parlament u izvješću opisuje “imobiliziranu rusku imovinu važnim alatom za osiguravanje odštete i obnove u Ukrajini”.

U izvješću usvojenom s 446 glasova za, 63 protiv i 52 suzdržana, eurozastupnici su izrazili podršku osnivanju Posebnog suda za zločin agresije protiv Ukrajine, kao i potporu istragama Međunarodnog kaznenog suda (ICC) o ratnim zločinima u Ukrajini.

Stier, član AFET-a, dodao je da uz pozivanje Rusije na odgovornost za počinjene zločine nad ukrajinskim civilima, treba nastaviti podržavati Ukrajinu i u nastavku njezine borbe protiv ruskih napada.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je početkom tjedna da se Ukrajina priprema za izvoz oružja jer zemlja proizvodi više nego što je potrebno njezinim oružanim snagama.

Stier navodi da je to rezultat toga što je Ukrajina “dijelom zahvaljujući pomoći Zapada, a pogotovo Europske unije, ali i velikim dijelom vlastitim naporima izgradila ne samo vrlo snažne oružane snage nego vrlo snažnu i vojnu industriju pogotovo na području dronova”.

U srijedu je Parlament raspravljao i o opasnostima normalizacije odnosa s Rusijom, kao i povratka te zemlje na sportsku i kulturnu međunarodnu scenu.

Povjerenik Kubilius rekao je da se “normalizacija naših odnosa s Rusijom može dogoditi samo ako se Rusija vrati u normalno stanje” te da “odgovornost za zločine i pravda mogu pomoći toj transformaciji”.

Početkom tjedna je Svjetski savez vodenih sportova (World Aquatics) objavio da će se ruski i bjeloruski sportaši moći natjecati na međunarodnim natjecanjima u vodenim sportovima u svojim dresovima, zastavama i himnama. I World Boxing je najavio da će se ruski i bjeloruski boksači moći natjecati, ali kao pojedinačni neutralni sportaši. To znači da će se ti sportaši natjecati bez nacionalnih zastava, himni, logotipa ili dresova.

Picula je rekao da se protivi da se “Rusija zapravo na mala vrata vraća na međunarodnu scenu, neovisno o tome je li riječ o ekonomiji, politici ili sportu koji je izuzetno utjecajan”.

“Mislim da nije došlo vrijeme za to jer Rusija, čija bi zastava onda trebala biti izvješena na različitim međunarodnim skupovima, nije napravila apsolutno ništa da prekine agresiju na Ukrajinu”, dodao je hrvatski zastupnik.