Nakon Zagreba, edukativna fotoizložba „Prava cijena megafarmi” stigla je i u Koprivnicu. Aktivisti su ju, prigodno odjeveni u zaštitne kombinezone, postavili na glavnom gradskom trgu, gdje je građani mogu pogledati do 1. rujna 2026.

Izložba kroz primjere iz Europe prikazuje skriveno naličje industrijskog uzgoja. Tema je posebno aktualna jer se u Hrvatskoj planira više od 20 zahvata megafarmi, klaonica i povezanih postrojenja, dio njih u blizini zaštićenih područja i naselja.

U srcu „Europske Amazone” megafarma nosi ime zaštićenog područja

Megafarma Veliki Pažut nalazi se samo 38 metara od Regionalnog parka Mura–Drava, oko 182 metra od područja Natura 2000 Gornji tok Drave, 320 metara od ornitološkog rezervata Veliki Pažut i 495 metara od značajnog krajobraza Mura. Nacionalni park Dunav-Drava s mađarske strane nalazi se na udaljenosti oko 1,5 km nizvodno, a sam zahvat farme nalazi se u UNESCO-ovom Prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav.

„Za nas ova tema više nije apstraktna. U prostoru u kojem živimo izgrađena je golema farma koja će stvarati oko 3670 kubičnih metara gnoja godišnje, dok se za njezine potrebe planira crpiti do oko 30 tisuća kubičnih metara podzemne vode godišnje. Za otpadne vode navodi se da će se odvoziti na daljnji tretman, ali bez jasnog navođenja lokacije i operatera. U vrijeme sve češćih suša pitanje zaštite podzemnih voda više nije sporedno”, upozoravaju iz Građanske inicijative Legrad – Donja Dubrava.

Od lokalnog otpora do nacionalnog pitanja

Protiv niza planiranih megafarmi i klaonica već su održani veliki prosvjedi, protestni koncert, pokrenute peticije s desecima tisuća potpisa, a lokalne inicijative povezale su se u širu nacionalnu borbu protiv projekata koji, kažu, prijete pretvoriti Hrvatsku u smetlište Europe. Građani upozoravaju na gnoj i medicinski otpad, neugodne mirise, prašinu, buku, intenzivan kamionski promet, emisije, onečišćenja voda i tla.

Iz Prijatelja životinja upozoravaju na razgranate utjecaje megafarmi: „Ovakve masovne klaonice i farme uništavaju svakodnevni život lokalnog stanovništva koje, zbog pada vrijednosti nekretnina, ostaje prisiljeno živjeti uz stravične pogone koje nije biralo, uz rizike za zdravlje, smrad, buku teških kamiona i onečišćenje. Obećavaju se radna mjesta, no iskustva pokazuju da su radnici u ovakvim pogonima izloženi teškim fizičkim i psihičkim opterećenjima. Pilići cijele živote provode stiješnjeni u mračnim hangarima, bez mogućnosti kretanja i iskazivanja prirodnog ponašanja. Genetski su selekcionirani da rastu brzinom koju njihova tijela ne mogu pratiti, pa im noge pucaju pod vlastitom težinom, a srca otkazuju. Životinje su svedene na objekt proizvodnje, no nisu jedini. Moramo se usprotiviti sustavima koji rijeke, ljude i životinje svode na potrošnu stavku u poslovnoj bilanci.”

Izložbe „Prava cijena megafarmi” nakon Koprivnice nastavlja putovati u sredine suočene s projektima velikih industrijskih farmi, a najavljuju se i nove akcije i prosvjedi.