Po udjelu u ukupno povučenim sredstvima prednjači Sisak, po stanovniku Đurđevac, dok najveći rast bilježi Krapina; gradovi su ukupno povukli 297,4 milijuna eura, odnosno, 44,5 posto više nego 2024., pokazuju podaci iz konsolidiranih izvještaja (PRRAS)
Europski fondovi i u 2025. godini ostali su jedan od najvažnijih izvora financiranja razvojnih projekata u hrvatskim gradovima. Riječ je o sredstvima koja se kroz lokalne proračune najčešće vide u konkretnim ulaganjima – od komunalne i prometne infrastrukture do obrazovanja, socijalnih usluga i poduzetnštva. Na terenu to podrazumijeva niz zahvata koji jasno mijenjaju prostor i svakodnevicu: uređuju se ulice i trgovi, obnavljaju škole i vrtići, grade igrališta, pješačke i biciklističke staze, a zapušteni objekti dobivaju novu namjenu. Naročito su česti projekti energetske obnove društvenih i kulturnih zgrada. Takvi zahvati u pravilu se provode kroz više faza pa se isti projekti nastavljaju i nadograđuju iz godine u godinu, piše gradonačelnik.hr.
Hrvatska u financijskom razdoblju 2021.–2027. koristi sredstva iz više velikih programa, među kojima su Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., vrijedan 5,203 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program 2021.–2027., kroz koji je na raspolaganju 1,569 milijardi eura. Prvi je usmjeren na gospodarski razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju, dok je drugi posebno usmjeren na teritorijalni razvoj, uključujući urbane sredine, otoke i potpomognuta područja, a ukupna sredstva kohezijske politike za Hrvatsku u tom razdoblju premašuju devet milijardi eura.
Kako provedba aktualnog financijskog razdoblja ide dalje, sve je više projekata vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije, digitalizaciju javnih usluga i uvođenje pametnih rješenja u upravljanje gradovima. Riječ je o smjeru koji proizlazi iz europskih programa, pa se očekuje da će upravo takvi projekti i dalje činiti najveći dio ulaganja, osobito oni koji dugoročno utječu na kvalitetu života i funkcioniranje gradova.
Nas je, kao i obično, zanimalo koliko su u povlačenju sredstava iz EU fondova bile uspješne gradske uprave, a na temelju konsolidiranih izvještaja o prihodima i rashodima te primicima i izdacima 2025. za JLS (PRRAS), hrvatski su gradovi lani povukli ukupno 297,4 milijuna eura, što je 91,5 milijuna eura više nego godinu ranije, odnosno ostvaren je rast od 44,5 posto.
Grad Zagreb pritom je osigurao 86,8 milijuna eura, što je 39,1 milijuna eura više nego 2024. godine (rast od 82 posto), međutim, zbog njegove veličine i specifičnog administrativnog statusa ne uključujemo ga u top 10 rangiranja. Udio Grada Zagreba u ukupno povučenim sredstvima tijekom 2025. godine čini 29,18 posto.
Nakon Zagreba, najveći udio EU sredstava u ukupno povučenim sredstvima ima Sisak – 7,93 posto. Slijedi Bjelovar sa 6,16 posto, a treći je Samobor s 2,86 posto. U prvih deset su još Slavonski Brod s 2,46 posto, Split s 2,25 posto, Koprivnica s 2,11 posto, Vinkovci s 2,07 posto, Karlovac s 2,01 posto, Virovitica s 2,00 posto te Đurđevac s 1,83 posto. Ukupno 21 grad ima udio iznad 1 posto ukupno povučenih sredstava.
Kada se povučena sredstva stave u odnos s brojem stanovnika, ukupno su 53 grada ostvarila iznad 100 eura per capita, a njih 30 više od 150 eura. Na vrhu je Đurđevac s 5.437.301 eura ukupno, odnosno 732,40 eura po stanovniku. Slijedi Sisak sa 606,08 eura po stanovniku, a treća je Pregrada s 589,77 eura per capita. U prvih deset nalaze se još Bjelovar s 513,68 eura po stanovniku, Grubišno Polje s 479,63 eura, Virovitica s 319,97 eura, Našice s 290,46 eura, Mursko Središće s 280,71 euro, Vrlika s 244,62 eura te Zlatar s 238,95 eura po stanovniku. Zagreb, koji je prema procjeni iz 2024. imao 777.359 stanovnika, povukao je 111,63 eura per capita.
Kad je u pitanju povećanje povučenih sredstava iz EU fondova u usporedbi s prethodnom godinom, rast je ostvarilo 65 gradova pri čemu njih 36 više od pola milijuna eura, a 12 grada više od milijun eura. Najveći rast u apsolutnom iznosu ostvario je Sisak uz povećanje od 13.905.131 eura. Slijedi Bjelovar s rastom od 7.992.563 eura dok je treći Samobor s rastom od 5.741.173 eura. Po ovom kriteriju, među najuspješnijima su još Virovitica s rastom od 5.007.149 eura, Koprivnica s 4.830.079 eura, Slavonski Brod s 4.190.587 eura, Vinkovci s 3.839.945 eura, Pula s 3.443.878 eura, Pregrada s 2.983.206 eura te Sveta Nedelja s 2.424.795 eura.
Promatramo li relativni trend povećanja, više od 100 posto rasta ostvarilo je 40 gradova, a s rastom iznad 200 posto može se pohvaliti njih 20. Najveći postotni rast bilježi Krapina – čak 8629,07 posto. Slijedi Oroslavje s rastom od 2472,47 posto dok je treći Supetar s rastom 1405,13 posto. U prvih deset su još Makarska 916,59 posto, Zaprešić 802,86 posto, Crikvenica 681,56 posto, Pregrada 605,93 posto, Virovitica 533,87 posto, Sveta Nedelja 397,13 posto i Ozalj 360,92 posto.
