Zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu, bivši studentski dom, ipak, nije našla svoga kupca, potvrdili su Hini iz najviše znanstvene i umjetničke ustanove u državi.

„Zgrada na Trgu žrtava fašizma nije prodana“, odgovorila je Akademija na Hinin upit o sudbini te zgrade, koju je u svom izvješću o reviziji rada Akademije za 2024. apostrofirao Državni ured za reviziju.

Revizija je, naime, navela kako se Akademija, nakon šest neuspjelih pokušaja da zgradu dade u zakup, odlučila na njenu prodaju. Odluku o prodaji te nekretnine, neto površine 7. 200 metara četvornih, donijela je Skupština HAZU u svibnju prošle godine te pozvala redovite članove Akademije da predlože druga moguća rješenja za njezino korištenje.

Navedenu zgradu Akademija je preuzela 2010., nakon isteka ugovora o zakupu sa Studentskim centrom Sveučilišta u Zagrebu, a od 2015. do 2023. raspisala je šest javnih natječaja za njezino davanje u zakup, no bez željenog ishoda, pa se prošle godine odlučila za njenu prodaju.

Mediji su pisali da je početna cijena bila 16 milijuna eura, a da se Akademija odlučila za prodaju, prije svega, kako bi financirala obnovu svojih zgrada oštećenih u potresu.

Uvjetna mišljenja za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja

Nakon pregleda Akademijinih financijskih izvještaja i usklađenosti poslovanja, Revizija joj je u oba slučaja dala uvjetna mišljenja.

Na to je utjecao i nalaz da podaci o knjigovodstvenoj vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine (npr. građevinski objekti, zemljišta) evidentirani u glavnoj i u pomoćnoj knjizi nisu usklađeni, u prvoj je vrijednost te imovine koncem 2024. iznosila 88,7 milijuna eura, a u drugoj za 1,1 milijun eura više, tj. 89,8 milijuna eura.

Rashodi za nagrade redovitim članovima Akademije, koji nisu njeni zaposlenici, oko 3,2 milijuna eura, evidentirani su u poslovnim knjigama te iskazani u financijskim izvještajima za 2024. u okviru rashoda za zaposlene umjesto u okviru rashoda za naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. To nije utjecalo na ukupan iznos rashoda, nego na njihovu strukturu iskazanu u Izvještaju o prihodima, napominje Revizija koja je utvrdila i da popis imovine i obveza 31. prosinca 2024. nije cjelovit jer nisu obuhvaćeni izvanbilančni zapisi u iznosu od 35, 9 milijuna eura, dok je popis potraživanja i obveza „obavljen formalno, prijepisom stanja iz poslovnih knjiga“.

Akademija je vlasnica brojnih nekretnina

Pregledavajući poslovanje najviše znanstvene i umjetničke ustanove u državi, Revizija je utvrdila i da su posebne nagrade akademicima za funkcionalni dodatak u iznosu od 688.318 eura, isplaćivane iz državnog proračuna, što nije u skladu sa Zakonom o HAZU.

Utvrdila je i da Akademija, kao proračunski korisnik i ustanova čiji je osnivač država, nije dostavila i unijela u Središnji registar državne imovine podatke o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravlja, raspolaže ili joj je dana na korištenje. Ukupna imovina koncem 2024. ‘vrijedila’ je 96,2 milijuna eura, a najvrjednija (82,8 milijuna eura) se odnosila na poslovne i stambene objekte u vlasništvu Akademije.

Akademija je, navodi Revizija, vlasnica brojnih nekretnina – stanova, zgrada, knjižnica, znanstvenih i umjetničkih zbirki i drugih pokretnina koje je stekla kupnjom, darovanjem ili na drugi način. Najvrjedniji poslovni objekti su zgrada Gliptoteke, palača Vranyczany-Dobrinović, Vila Ehrlich-Marić, Knjižnica Akademije, palača Prister te zgrada Zavoda Akademije.

U vlasništvu Akademije bilo je i 15 stanova, a koncem 2024. vrijednost im je iskazana u iznosu od 404.361 eura.

Druga nefinancijska imovina vrijedila je 5,3 milijuna eura, od čega se 4,2 milijuna eura odnosilo na izradu projektno-tehničke dokumentacije i nadzor nad izvršenim radovima konstrukcijske i cjelovite obnove zgrada oštećenih potresom, 626.448 eura na knjige te 434.979 eura na umjetnička djela.

Do konca 2024. konstrukcijski obnovljeno sedam zgrada

Potres koji je u ožujku 2020. godine pogodio Zagreb, oštetio je i Akademijine zgrade. Revizija je utvrdila da je do konca 2024. završena konstrukcijska obnova sedam zgrada, a osme u lipnju 2025. godine. Do tog mjeseca, odnosno trenutka revizije, rashodi za konstrukciju obnovu iznosili su 50,7 milijuna eura, od čega je 30,7 milijuna financirala država, 19, 3 milijuna Fond solidarnosti, a sredstava Akademije iznosila su 553.441 eura.

Revizija je utvrdila i da je u 2024. godini Akademija ukupno uprihodila 36.606.107 eura, a potrošila 36.619.532 eura, što znači da je godinu zaključila s manjkom od 13. 424 eura. Najznačajniji rashodi bili su joj za nabavu nefinancijske imovne (23,3 milijuna eura) te za zaposlene, 10,9 milijuna, a koji su činili 29,8 posto ukupnih rashoda.

Za zaposlene je potrošila oko 1, 9 milijuna eura ili petinu više nego u 2023., najvećim dijelom zbog povećanja osnovice za obračun plaće te materijalnih prava službenika i namještenika.

Početkom 2024. Akademija je imala 124 redovita člana i 219 zaposlenika, a koncem godine 133 redovita člana i 215 zaposlenika.