Detalj isprave Stjepana bana, kojom utemeljuje novo slobodno naselje u Križu ‘fecimus ac locauimus nouam et liberam villam in Crisio’, izrijek koji ukazuje na osnivanje i utemeljenje novog naselja u svrhu naseljavanja područja koja su opustošena tatarskim pustošenjem. Ova nam isprava svjedoči da je tog dana doista osnovno novo naselje, današnji Gornji grad, ponešto sjeverno od županijskog sjedišta na križanju putova od Virovitice prema Zagrebu i od Varaždina prema Čazmi.
Položaj Križevaca ukazuje da je prvo naselje ovdje vjerojatno nastalo ubrzo nakon osnutka Zagrebačke biskupije, kada je cesta Virovitica – Zagreb iznenada dobila na značaju. Naslov ‘slobodnog kraljevskog grada’ (libera regis civitas) stječu Križevci (ovaj puta Donji grad) ispravom kralja Sigismunda datiranom 1. travnja 1405.
Zdenko Balog/prigorski.hr
