Dvije su se okolnosti prirodno sklopile, dajući proširene mogućnosti i povoda da se više govori o razdoblju Prvog svjetskog rata: kroz protok vremena poumirali su svi aktivni sudionici događaja, što je, barem teoretski, otvorilo vrata objektivnom propitivanju činjenica sa povijesne distance, a potom se poklopila i stota obljetnica svih događanja, te je u razdoblju 2014. – 2018., kroz mnoštvo akcija, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, evocirana čitava kronologija kroz pojedinačne stote obljetnice.
Prvi svjetski rat, kojeg suvremenici nazivaju Veliki rat, nesvjesni da će već kroz jedan naraštaj postati samo prvi u nizu, i nakon Drugog svjetskog rata i nakon svih ratnih sukoba manje ‘svjetskog’ karaktera, jednoglasno je okarakteriziran kao najkrvaviji i najbesmisleniji ratni sukob u povijesti čovječanstva.
Ratna tehnologija, pirotehnika, razvoj bojnih otrova, te drugih kemijskih sredstava, počeci zrakoplovstva i nova ratna ‘senzacija’, bombardiranje, iako još u povojima, ili možda baš zbog toga što su korišteni dječjim oduševljenjem i nespretnošću, izazivaju ranije neviđena uništavanja, pokolje, te velik broj trajno obogaljenih teških ranjenika, pošasti koje su se širile iz pretrpanih neopremljenih bolnica, te zadnji bič, ‘španjolka’ koja je odmah po završetku rata pomela više žrtava nego sam surovi rat.
Dodatno besmislenim, ovaj rat čini povijesna činjenica da je ovim ratom zapravo otvoren prostor političkog i ekonomskog nezadovoljstva koje u Europi začinje onaj ‘Drugi’, ako ne po surovosti na samim bojišnicama, ali po razmjerima i broju žrtava, znatno ‘uspješniji’ svjetski ratni sukob.
Ratni sukobi nisu izravno pogodili Križevce, ali cijele željezničke kompozicije vojske odlazile su i iz ovog kraja i grada na daleke bojišnice čudnih imena da se bore za jedno od četiri propadajuća carstva. O ovom se pozadinskom kontekstu, društvenim okolnostima, te pojedinačnim sudbinama i globalnim promjenama bavi zanimljivo i novo vrijedno izdanje iz tematike Križevaca i križevačke povijesti, ‘Križevci u Prvom svjetskom ratu’, autora Dr. sc. Tomislava Bogdanovića.
Predstavljanje ovog vrijednog izdanja, u četvrtak je u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice u Križevcima pratilo mnoštvo zainteresiranih građana, dok su o ovom kulturnom projektu više govorile ugledne gošće, prof. dr. sc. Mire Kolar-Dimitrijević i prof. dr. sc. Zlate Živaković-Kerže. Uvodničar ovog predstavljanja – tribine bio je akademik Franjo Tomić, voditelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, a moderator dr. sc. Ivan Peklić, upravitelj istog Zavoda. Podsjećamo da je ovaj zanimljiv skup organiziran u sklopu programa 15. Culture Shock Festivala.
Zdenko Balog/prigorski.hr