Državno odvjetništvo RH (DORH) prošle je godine povećalo učinkovitost i smanjilo broj neriješenih predmeta, no i dalje je prisutan niz problema koje treba riješiti kako bi se taj sustav nastavio razvijati, pokazuje godišnje izvješće glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
Tijekom 2025. državna odvjetništva riješila su više predmeta nego što su ih zaprimila, čime je sustav prvi put nakon duljeg razdoblja počeo smanjivati postojeće zaostatke.
Ukupno je riješeno 242.391 predmet, što predstavlja povećanje od gotovo pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno broj novozaprimljenih predmeta u blagom je padu, a to je dodatno pridonijelo smanjenju ukupnog opterećenja.
Broj neriješenih predmeta na kraju godine smanjen je za oko 15 posto te iznosi 48.908 čime je udio neriješenih predmeta u ukupnom broju predmeta u radu pao na 16,8 posto, dok se u prethodnim godinama kretao oko 20 posto.
Stopa ažurnosti porasla je s 98 na 104 posto, što znači da su državna odvjetništva rješavala ne samo tekući priljev predmeta nego i dio zaostalih. Uz to, prosječno vrijeme potrebno za rješavanje dodatno je skraćeno, a povećan je i broj riješenih predmeta po rješavatelju.
Kadrovski izazovi i nužnost zakonodavnih promjena
S druge strane jedan od ključnih problema odnosi se na kadrovsku strukturu. Poseban izazov predstavlja prosječna dob zaposlenih, s relativno malim udjelom mlađih dužnosnika.
Iako je ukupan broj zaposlenih u državnim odvjetništvima povećan istodobno je zabilježen pad broja državnoodvjetničkih savjetnika i stručnih suradnika kao i izostanak zapošljavanja vježbenika.
Osim kadrovskih pitanja naglašena je i potreba za daljnjim zakonodavnim promjenama. U izvješću se, među ostalim, ističe da bi pojednostavljenje procesnih odredbi i skraćivanje trajanja sudskih postupaka značajno rasteretilo rad državnih odvjetnika i omogućilo im veći fokus na ključne faze, poput izvida i istraga.
Financijski aspekt rada također je prepoznat kao izuzetno važan. Iako su u 2025. godini povećana sredstva za rad, značajan novac i dalje odlazi na troškove međunarodnih arbitraža i postupaka pred stranim sudovima.
U izvješću se izdvajaju trendovi u korupcijskim predmetima i radu Uskoka, koji je u 2025. zaprimio 2301 prijavu, što je oko 20 posto više nego godinu ranije.
Zlouporaba položaja i ovlasti i dalje dominantno koruptivno nedjelo
Kao i prethodnih godina, dominantno kazneno djelo u tom segmentu ostaje zlouporaba položaja i ovlasti, a slijede prijave za davanje mita, zločinačko udruživanje, trgovanje drogom, utaje poreza, primanje mita, trgovanje utjecajem i nezakonito pogodovanje.
No, u pretežitom dijelu prijave za zlouporabe položaja podnijeli su građani koji, nezadovoljni radom pojedinih službenih, njihov rad smatraju nezakonitim. To, ističu u DORH-u, ima učinak na strukturu donesenih odluka u povodu kaznenih prijava i udjela kojim u ukupnom broju odluka participira rješenje o odbačaju kaznene prijave.
Nakon provedenih istraga, čije se trajanje prema statistici također smanjuje, podignute su Uskokove optužnice protiv 447 osoba, dok su istrage obustavljene u tek osam slučajeva. Od svih Uskokovih optužnica sudska optužna vijeća samo su jednu u prošloj godini vratili na doradu.
Županijski sudovi u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci po Uskokovim optužnicama donijeli su ukupno 316 osuđujućih presuda, iz čega proizlazi da je udio osuđujućih presuda u ukupnom broju sudskih odluka preko 90 posto.
Presude na temelju sporazuma tijekom 2025. činile su udio od 62,65 posto osuđujućih presuda i udio od 56,41 posto ukupnog broja sudskih odluka nakon potvrđivanja optužnica, navodi se u izvješću.
Oduzeto 12.6 milijuna eura, najmanje u petogodišnjem razdoblju
Tijekom 2025. ukupno je sudskim presudama donesenim u kaznenim postupcima u kojima su postupala redovna državna odvjetništva i Uskok oduzeto 12.6 milijuna eura, što je najmanji iznos u petogodišnjem razdoblju.
To je, pojašnjavaju u izvješću, posljedica manjeg broja zaprimljenih sudskih odluka kojima je oduzeta imovinska korist u 2025. godini (823) u odnosu na 2024. (847) te nižih iznosa pribavljene imovinske koristi. Ovaj podatak treba razumijevati i uvažavajući institut imovinskopravnog zahtjeva oštećenika, ističu u DORH-u.
Poseban izazov u radu državnog odvjetništva, dodaju, predstavljaju i oni načini rada kojima se smanjuje broj predmeta na sudu, oportunitet, uvjetna odgoda ili uvjetni odustanak od kaznenog progona, nagodba, sporazumijevanje i slično. Ističu i da rad i ažurnost državnog odvjetništva u velikoj mjeri ovisi o radu sudova i drugih tijela te su nužne promjene i u njihovu radu.
Navode i da su u 2025. poboljšani materijalni i financijski uvjeti za rad državnih odvjetništava te da su imali podupiruću suradnju s Ministarstvom pravosuđa, ali je ipak još uvijek prisutan niz problema „rješavanju kojih treba posvetiti pozornost kako bi se osigurali zadovoljavajući materijalni i financijski uvjeti za rad državnih odvjetništava”.
Što se tiče komunikacije s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) ona je u izvješeću ocijenjena profesionalnom, uz napomenu da se odvija razmjenom informacija po propisanoj proceduri, ali i kroz neposredne kontakte i održavanjem konzultativnih sastanaka.