Program duhovne pripreme i svečanog blagoslova duhovno vjerskog kompleksa: “PODRAVSKI JERUZALEM” Križnog puta “Svi smo braća” / „Fratres Omnes“ i Kapele “Gospa od Kalvarije”
DUHOVNA PRIPREMA
➢ 12. rujna 2025., petak,
– s početkom u 17.00 sati oproštajna molitva u Župnoj crkvi Sv. Luke, ev. u Kalinovcu ispred slike „Gospa od Kalvarije“, gdje se slika nalazi od 16. prosinca 2024. kada je svečano donijeta iz Poljske iz svetišta Kalvarija Zebrzydowska i unesena u župnu crkvu u Kalinovcu.
– Nakon molitve kreće svečana procesija sa zaprežnim kolima iz Kalinovca, uz pratnju limene glazbe Puhačkog orkestra DVD-a Đurđevac koji će biti na prikolici a svi hodočasnici mogu se u procesiju pridružiti osobnim automobilima. Na jednoj od zaprega biti će slika „Gospa od Kalvarije“ te će tako u svečanoj procesiji biti prenesena na novoizgrađeni duhovno vjerski kompleks u Čepelovcu.
Konjske zaprege će biti sljedeće: Ivan Grdan iz Čepelovca, Ivica Penzar iz Gole, Tomislav Nikša iz Đurđevca, Robert Bajsar iz Sirove Katalene, Dražen Mežnar iz Trepće, Tonko Marelja iz Virja, Mario Šiptar iz Đurđevca i Danijel Gubić iz Međuraće. Također će se pridružiti i Konjički klub Đurđevac te KUD Grgur Karlovčan iz Kalinovca u narodnim nošnjama.
– Po dolasku procesije u Čepelovac biti će svečano podizanje zastave Hrvatske i Vatikanske, procesija od prve postaje križnog puta do kapele te prigodno bdijenje uz molitvu, a na samom kraju druženje i zakuska. Hodočasnici neka ponesu lampione.
SVEČANI BLAGOSLOV
➢ 13. rujna 2025., subota, (Čepelovac, parcela između Planinske ulice 158 i 160)
– s početkom u 10.00 sati svečani blagoslov “PODRAVSKOG JERUZALEMA“, Križnog puta “Svi smo braća” / „Fratres Omnes“ i Kapele “Gospa od Kalvarije” koji će predvoditi Nj. E. nadbiskup Giorgio Lingua, Apostolski Nuncij u Republici Hrvatskoj,
– s početkom u 10.30 sati prva svečana sveta misa s blagoslovom oltara, predvodi Preuzvišeni otac biskup mons. Josip Mrzljak, umirovljeni biskup varaždinski,
– nakon svete mise predviđeno je zajedničko druženje i osvježenje na duhovno vjerskom kompleksu.
ZAHVALNA MISA
➢ 14. rujna 2025., nedjelja, Čepelovac
– s početkom u 10.30 sati križni put na Križnom putu “Svi smo braća”
– s početkom u 11.00 sati zahvalna sveta misa u Kapeli “Gospa od Kalvarije” na „PODRAVSKOM JERUZALEMU“
O križnom putu
“Svi smo braća” / “Fratres omnes”
Duhovna ideja pokretač je djela
Ideja o izgradnji novog puta prema obiteljskom vinogradu i križnog puta uz novi put rodila se spontano prije nekoliko godina, negdje već 2016., za vrijeme Jubileja Milosrđa. Kao što su za kruh potrebni kvasac i vrijeme da tijesto bude spremno za peć, tako je bilo i s ovom idejom o križnom putu. Vrijeme je bilo kvasac koje je iskristaliziralo samu zamisao, a dobri Bog je otvorio mogućnosti i nove putove da se krene u realizaciju. Kao što kaže i narodna izreka: Čovjek snuje, a Bog odlučuje. Na početku je bilo puno ideja, želja i planova, ali na kraju Bog je taj koji sve vodi i pokazuje put, pokazuje kako dalje. Tako se sama ideja iskristalizirala 2020. godine nakon enciklike pape Franje „Fratelli Tutti”/“Svi smo braća“. Upravo naziv križnog puta dolazi od te Papine enciklike na latinskom „Fratres omnes“.
Glavna poruka ove Papine enciklike može se sažeti u pitanje: „Koji su to konkretni putovi izgradnje pravednijeg i bratskijeg svijeta?“ Papa progovara o izazovima današnjice u izgradnji mira, od vlastitih svakodnevnih odnosa u obitelji, do odnosa u društvu, u politici, u institucijama… Svrha je enciklike promicati u cijelom svijetu želju za bratstvom i društvenim prijateljstvom. Nemojmo zaboraviti da je enciklika nastala u pozadini pandemije COVID-19 koja je neočekivano izbila upravo u vrijeme dok je pisana ova enciklika. Papa nam govori: „…kako je ova opća zdravstvena kriza pokazala da se nitko ne može sâm spasiti i da je doista došao trenutak da sanjamo kao samo jedan ljudski rod u kojemu smo svi braća.“
Papa Franjo, 3. ožujka 2021., uputio je poruku prigodom objavljivanja enciklike „Fratelli tutti“ na ruskom jeziku i u toj poruci između ostalog govori: „Uvjeren sam, k tome, da otvoreno i iskreno sučeljavanje o temama sadržanima u enciklici „Fratelli tutti“ može potaknuti dijalog između religijâ. Naime, bratstvo proizlazi iz činjenice prepoznavanja jednog Oca. A, ako smo svi djeca jednoga Oca, tada se možemo nazivati braćom i ponajprije živjeti kao takvi.“
Nadahnuće koje je dovelo do konkretne ideje i realizacije ovoga križnoga puta upravo je duh kojim odiše ova enciklika. To je konkretan primjer kako u malom mjestu, gotovo skrivenom na obroncima Bilogore, omeđenom Podravskom ravnicom i rijekom Dravom, poruka Pape koja je odaslana cijelome svijetu može naći svoje konkretno utjelovljenje u umjetničkom radu i pučkoj pobožnosti. Upravo taj mikrokozmos jednostavnih i radišnih ljudi postaje životna i vjerska pozornica koja na konkretan, životan i razumljiv način progovara o zajedništvu čovjeka i Boga i zajedništvu ljudi s ljudima. To su te dvije osnove mirnoga, blagoslovljenoga, radosnoga i zadovoljnoga života. Ako će kod slučajnog prolaznika, namjernika ili hodočasnika ovaj nadahnuti projekt pobuditi takve emocije, potaknuti na razmišljanje i omogućiti susret s transcendentnim, s dobrim Bogom, ovo djelo samim time dobiva svoj smisao i ispunjava svoju svrhu!
Tehnički podaci o križnom putu
Kamen temeljac križnog puta položen je u temelje prve postaje na blagdan Gospe Snježne, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza 2021. godine. Blagoslov za početak radova i polaganje povelje u kamen temeljac izvršio je vlč. Ivica Gladoić, upravitelj župe Uznesenja BDM, Budrovac i župnik Župe Sv. Luke ev. Kalinovac.
Svaka postaja ima betonsko postolje koje je popločeno biber crijepom. Na to postolje dolazi sjenica od drveta hrasta prekrivena također biber crijepom, a gore ispod krova staji natpis postaje. Uz postaju dolazi natpis postaje u nehrđajućem čeliku ispisan na 33 jezika, broj Isusovih godina i simbol zajedništva prema kojem čezne ideja ovog križnog puta. Zatim stoji napisana informacija iz koje države dolazi stil figura i odjeća figura isklesanih na postaji te ime donatora.
Sve postaje osim 12., 14. i 15. su veličine oko 240 cm x 270cm. Do sada je na križnom putu isklesano 40-tak skulptura ljudske veličine, koje prikazuju 15 postaja križnog puta. Zastupljeno je oko 25 država kroz narodne nošnje kipova, a taj broj će se prema mogućnostima povećavati.
Sjenica i kipovi izrađeni su u drvu stoljetnog hrasta. Likovi na postajama prikazani su u ljudskoj veličini i u tradicijskim nošnjama jedne ili više zemalja. (Osim Isusa i Marije koji su prikazani u tradicijskoj ikonografiji pučke pobožnosti).
Duljina cijelog križnog puta je oko 400 metara a razmak između postaja je 30 metara.
Cjelokupnom projektu svoj blagoslov i dozvolu je dao mons. Bože Radoš, varaždinski biskup koji je podržao cijelu zamisao i zajedno s varaždinskim biskupom u miru Josipom Mrzljakom pogledao prvu postaju križnoga puta, kada je bila postavljena. Prva postaja je podignuta i blagoslovljena po rukama vlč. Ivice Gladoića, župnika Župe Budrovac, na blagdan Uzvišenja Svetog Križa 14. rujna 2021.
U početku je zamisao bila da to bude privatni križni put. No već nakon iznošenja ideje nekim prijateljima, a pogotovo nakon blagoslova i polaganja kamena temeljca, ljudi su pokazali interes za cijelu ideju. Jeka ovog projekta otišla je čak do daleke Australije. To je idejnim pokretačima projekta dalo misliti da bi ovaj križni put zajedno s kapelom, trebali biti javni poduhvat, odnosno da nakon izgradnje sve bude stavljeno na korištenje i štovanje vjernicima i svim ljudima dobre volje, te namjernicima turistima koji će navraćati u ove krajeve. Što je na kraju i učinjeno. Tako da je križni put zajedno s kapelom, nakon suglasnosti župnika, župnih vijećnika i biskupa darovan župi Uznesenja BDM u Budrovcu.
Umjetnik koji je izradio kućice za križni put, kipove i stupove na kapeli je gospodin Krunoslav Posavec iz Podravskih Sesveta, Drvogalanterija Posavec, obrt za izradu drvene galanterije, skulptura i ostalih usluga.
O kapeli “Gospa od Kalvarije”
22. prosinca 2024. u 14.30 sati po molitvi umirovljenog biskupa varaždinskog mons. Josipa Mrzljaka svečano je blagoslovljen kamen temeljac za novu kapelu „Gospa od Kalvarije“ koja je izgrađena na vrhu Križnog puta. Ispod kapele u temeljima se nalazi 14. postaja križnog puta, Božji grob a iznad zatvorenog djela kapele u šanti nalazi se 15. postaja kip uskrslog Isusa. Na glavnom oltaru kapele nalazi se slika „Gospa od Kalvarije“ iz Poljske iz svetišta Kalwaria Zebrzydowska u blizini Krakova, koju je u spomenutom svetištu 29. studenog 2024. blagoslovio pomoćni krakovski biskup mons. Robert Józef Chrząszcz. Sliku je naslikao fra dr. sc. Cyprian Moryc, OFM, čuvar svetišta Kalwaria Zebrzydowska, a sliku je poklonila prof. Ewa Kucharska iz Poljske. Slika je stigla u Hrvatsku 15. prosinca 2024. i svečano je unesena u župnu crkvu Sv. Luke, ev. na misi zornici 16. prosinca. Sliku su donijeli iz Poljske i unijeli u crkvu vlč. Tadeusz Nosal, umirovljeni svećenik župe Presvetog Srca Isusova, Kurowice, nadbiskupija Łódź u Poljskoj i župljanin iste župe gospodin Mirosław Klepacz. Velika zasluga za nabavku i koordinaciju dolaska slike u Hrvatsku ide nadbiskupu mons. Henryku Mieczysławu Jagodzińskom, apostolskom nunciju u Južnoj Africi, Namibiji, Botsvani, Lesothu i Eswatiniju.
Kapela je izgrađena u obliku latinskog križa. U gornjem dijelu je zatvoreni dio kapele uz sakristiju i toalet, a desno i lijevo krilo te glavna lađa su otvoreni. Tako kada dođu hodočasnici mogu preko stakla vidjeti unutrašnjost kapele i sliku „Gospe od Kalvarije“.
U unutrašnji oltar kapele položene su moći Svetog Pape Ivana Pavla II, njegov pramen kose, Svete Darije, djelić kosti i Svetog Padra Pia, djelić platna natopljen krvlju.
Križni put i kapela izgrađeni su darovima dobročinitelja iz podravskog kraja, Hrvatske i cijeloga svijeta.
Dio teksta iz povelje koja je 5. kolovoza 2021. tijekom blagoslova početka radova na križnom putu zapečaćena i položena u kamen temeljac koji se nalazi u postolju prve postaje.
“…Ovaj križni put podiže se od stoljetnog hrasta koji je desetljećima rastao na podravskoj ravnici, natapao se vodom rijeke Drave i odmarao tijekom dugih zimskih podravskih noći da bi tijekom ljeta širio raskošne grane, ogrijane suncem, visoko prema dobrome Bogu. Taj bezvremenski hrast slika je podravskog čovjeka; postojanog, vrijednog, izdržljivog, upornog, mudrog… I tako godinama, desetljećima, više od jednog stoljeća, trebalo je hrastu da iz zemlje izraste u drvo, dostojno da bude stavljeno u umjetnikovu ruku i postane slika Isusa, Marije, Šimuna ili Veronike. Da postane slika Boga i prikaz čovjeka. A sve je krenulo iz zemlje. „F Knigi piše da je Bog čoveka od zemle napravil. Je, ali od one zemle na kojoj se čovek rodi.“ Napisao je naš pokojni prof. Ivan Golub. A mi živući sinovi Podravine, zajedno s Prof. Đurom Zalarom, trenutno jednim od najstarijih živućih svećeničkih sinova podravskog zavičaja, svjedočimo tom divnom Božjem stvaranju koje se nastavlja. A to stvaranje rađa se iz Božje ljubavi i prijateljevanja s Bogom i ljudima. I ovaj je križni put nadahnut, i izrastao, iz prijateljstva s Bogom i čovjekom. Ukorijenjen u podravskom zavičaju, ali nadahnut putovanjima po svijetu i prijateljevanju s ljudima koji su isto „napravljeni od zemlje, ali od one gde su se rodili“.
Tako će likovi ovog križnog puta poprimiti upravo obrise lica i bogatstvo odjeće dalekih krajeva, zemalja i kontinenata, kako bi se na jednom mjestu, pod obroncima Bilogore, kao prije 2000 godina na obroncima Maslinske Gore, susrela sva ljepota i bogatstvo različitosti čovječanstva, ali i bijeda ljudskih srdaca i grešnih padova, u zajedništvu s Bogom otkupiteljem. I danas dok s jednog kraja zemlje u dan leta dođemo do drugog kraja i fizički smo povezaniji bolje nego ikada prije, još smo uvijek spremni to zajedništvo trajno uništavati, bombama i raketama, riječima i djelima.
Neka ovaj križni put „Svi smo braća“ prizove našu savjest da smo svi braća po „majci zemlji“ iz koje nas je dobri Bog stvorio. I dok poput hodočasnika hodimo i krčimo nove putove, kako bismo generacijama ostavili obogaćeno nasljeđe, u naslijeđe, sjetimo se da smo od zemlje stvoreni i da ćemo se u zemlju vratiti. Pravica je to nad pravicom. Hvala ti Bože na toj pravici. I ovaj kamen temeljac neka bude zalog da postoji nešto stalnije od ove majčice zemlje. Kao što je kamen temeljac simbol novih projekata i zaglavni kamen najvažniji u izgradnji kuće, tako je duša u tijelu čovjeka, Božji dar za vječnost, koji ide onkraj zemaljske stvarnosti. A do u vječnosti neka nam i ovaj križnu put bude putokaz prema nebeskoj domovini i škola radosnog zajedničkog života ovdje na zemlji sa svim ljudima različitih boja kože i šara odjeće. …
Neka zagovor blaženog Alojzija Stepinca, sv. Luke, ev., sv. Ivana ev., sv. Darije muč., sv. Elizabete i Blažene Djevice Marije uvijek bdije nad dragom Podravinom, nad svim zemljoradnicima i goričarima, dobronamjernim prolaznicima i hodočasnicima, koji će ovdje zastati u molitvi, razmišljajući o muci i spasenju Gospodina našega Isusa Krista. Neka se zagovor protegne i nad ovim mjestom i župom i njezinim pastirima i svim vjernicima, te nad našom Hrvatskom, Europom i cijelim svijetom da zaista budemo svi braća – Fratres omnes!”