Klimatske promjene, bespravna gradnja i ljudski pritisak najveća su prijetnja Marjanu, tom zaštitnom znaku Splita, ističu stručnjaci u povodu Dana Marjana, koji će biti obilježen u nedjelju, 17. svibnja, uz program koji organizira Javna ustanova Park šuma Marjan.
Marjan, kao jedan od simbola Splita i omiljeno gradsko izletište, u nedjelju će ponovno biti mjesto druženja, rekreacije i boravka u prirodi. Posjetitelje očekuju sadržaji za sve generacije, od glazbenih i plesnih nastupa, kreativnih radionica i dječjih igara, do jahanja ponija i slobodnog penjanja na Šantinim stinama.
Promjene morskog ekosustava uz Split vrlo velike
Park-šuma Marjan predstavlja zelena pluća Splita, ali i prostor koji se suočava s ozbiljnim izazovima uzrokovanima klimatskim promjenama, urbanizacijom i ljudskim djelovanjem. Stručnjaci upozoravaju da je zaštita Marjana danas važnija nego ikada prije.
Mediteran i Jadran zagrijavaju se više od 20 posto brže od globalnog prosjeka, upozorava Iva Vrdoljak sa splitskog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, a posljedice klimatskih promjena vidljive su kroz sve češće toplinske valove, suše, bujične oborine i porast razine mora.
Stručnjak za podmorje Petar Ugarković podsjeća da je nedavno u podmorju Marjana pronađena vrsta morskog puža podrijetlom iz Crvenog mora, dosad nezabilježena u Jadranu. “Ovo otkriće pokazuje koliko se malo zna o podmorju Marjana, iako se nalazi uz veliki grad i jedno je od najposjećenijih područja Splita”, kaže.
Ističe da su promjene morskog ekosustava uz Split vrlo velike zbog klimatskih promjena, zagađenja, prelova i nasipavanja obale. “Minimalno je potreban redovit i dugoročan monitoring, praćenje istih lokacija, ključnih staništa i invazivnih vrsta, kao i stalno prikupljanje podataka kako bi se na vrijeme uočile ozbiljne promjene”, rekao je.
Predsjednik Društva Marjan Srđan Marinić kaže kako se šuma obnavlja nakon oluja prošlog ljeta, kada je uništeno više od 4000 stabala, no za potpuni oporavak šumskog fonda bit će potrebno čak 20 godina. Dio park-šume, posebno područje Bene, očišćen je od polomljenih stabala, dok su na ostatku terena u tijeku sanacija i priprema za jesensku sadnju.
Marinić smatra da je nužno stvoriti otporniju mješovitu šumu, koju bi 55 posto činile različite vrste bora, 25 posto čempresi, bjelogorica i ostala crnogorica, a 20 posto hrast crnika. Mješovita šuma pokazala se najstabilnijom i najotpornijom na ekstremne vremenske uvjete i biljne bolesti, napomenuo je.
Zelene površine ublažavaju posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, toplinskih valova i zagađenja zraka. Park-šuma Marjan upija toplinu, smanjuje lokalnu temperaturu i ublažava negativne učinke vrućine, a biljke istodobno apsorbiraju zagađenje zraka koje dolazi iz Splita.
Nelegalni objekti na zaštićenom području
Marinić upozorava na bespravnu gradnju te ističe kako je na zaštićenom području evidentirano oko 150 katastarskih čestica s najmanje jednim nelegalnim objektom. “Jednom kad se priroda izbetonira i kada se posijeku stoljeća stabilne šume, povratak u prvobitno stanje vrlo je težak i dugotrajan proces”, naglašava.
Državni inspektorat je nakon više desetljeća ipak počeo uklanjati dio nelegalnih građevina, uključujući ugostiteljske i rekreacijske objekte na pomorskom dobru, dok su neki investitori sami započeli uklanjanje bespravnih objekata. Među preostalim nelegalnim objektima je stotinjak stambenih zgrada, 20 do 30 bespravnih poljskih kućica i desetak vila s bazenima.
Kao ključne prioritete za budućnost Marjana stručnjaci navode obnovu šume, nastavak uklanjanja bespravne gradnje, strožu kontrolu prometa motornih vozila i kvalitetnije održavanje park-šume.