U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, 21. veljače, Staroslavenski institut u Zagrebu otvara svoja vrata građanima i poziva ih na Gornji grad u Demetrovu 11, na Dan otvorenih vrata Staroslavenskoga instituta. Staroslavenski institut bit će otvoren za građane, učenike i studente 21. veljače, od 13 do 19 sati.
Uz vodstvo po palači Škrlec-Balbi posjetitelji će moći razgledati novija izdanja Instituta, glagoljske pretiske, knjižnično-dokumentacijsku zbirku i glagoljski lapidarij igrati igre s glagoljskim slovima.
Staroslavenski institut poziva posjetitelje da se upoznaju s radom Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, poslušajtu zanimljiva predavanja znanstvenika s Instituta, pogledajtu virtualnu izložbu o Žgobićevu zborniku, poslušaju hrvatski crkvenoslavenski jezik, pogledaju glagoljicu, nauče napisati svoje ime na glagoljici ili glagoljsko slovo koje im se najviše sviđa.
U petak, 21. veljače, u 13 sati, posjetiteljima će se na otvaranju obratiti ravnateljica Staroslavenskoga instituta Vida Vukoja, nakon čega slijedi šetnja ‘palačom glagoljaštva’, odnosno razgledanje zaštićenoga kulturnog dobra palače Škrlec-Balbi, gdje je sjedište Staroslavenskoga instituta.
Potom se otvara virtualna izložba o Žgombićevu zborniku te predstavlja Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo na kojem je predviđeno predstavljanje izdanja Drugoga beramskog brevijara II. dio (Zagreb, 2019.). Nakon upoznavanja što su čitali naši stari glagoljaši predviđeno je otkrivanje i istraživanje glagoljaškoga rječničkog blaga.
Marija-Ana Duerrigl održati će potom predavanje “Oće bole biti – medicinski zapisi u Žgombićevu zborniku”, a nakon toga predavanje “Ćirilica u Kraljevu Grudobranu – diplomatička ćirilička korespondencija u Dubrovniku”.
Staroslavenski institut poziva posjetitelji da koji će dolaziti u većim skupinama, da se najave na e-adresu: [email protected].
Staroslavenski institut središnja je hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatskoga glagoljaštva. Članovi instituta istražuju hrvatsku glagoljašku baštinu, poglavito hrvatski crkvenoslavenski jezik i sve spomenike na glagoljici.