Ministar financija Tomislav Ćorić odbacio je u utorak teze da su zakonske izmjene iz 2019.,u vrijeme njegova mandata kao ministra zaštite okoliša, otvorile vrata nekontroliranom uvozu otpada u Hrvatsku, kazavši da se godišnje provodilo oko 400 nadzora prekograničnog prometa otpada.

”U razdoblju do 2016. nemamo konkretne podatke o broju inspekcijskih nadzora. Od 2016. do 2018.  obavljeno je u prosjeku 200 nadzora prekograničnog prometa otpada. Nakon zakonskih izmjena 2019., pa do 2025., obavljeno je preko 400 nadzora godišnje, osim pandemijske 2020.”, rekao je Ćorić SDP-ovom Mihaelu Zmajloviću koji ga je pitao smatra li se odgovornim za slučaj odlaganja opasnog otpada u Gospiću.

Zmajlović je na aktualnom prijepodnevu u Saboru ustvrdio da su izmjene zakona iz 2019. godine dopustile eko kriminal u Lici. ”To potvrđujete najavljenim novim izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, kojim ste odlučili postrožiti sustav, čime indirektno priznajete da je zakonski okvir zadnjih 10 godina bio takav da je dopustio da se otpad iz Europe ilegalno zakopa u Hrvatskoj”, poručio je.

Promjene iz 2019. bile su u skladu s europskom praksom i ni na koji način nisu otvorile vrata kriminalu, odgovorio je Ćorić. Sektor gospodarenja otpadom vrlo je lukrativan, dodao je ministar, stoga ne postoje zakonske izmjene koje bi u potpunosti uklonile interes kriminalnih skupina, ali je zato moguće unaprijediti sustav strožim kontrolama.

Zmajlović uzvraća da Vlada, nakon velikog prosvjeda u Zagrebu, gasi požar i PR-om uljepšava sliku te da je ona odgovorna za rušenje reputacije Like i ličkog krumpira, a ne oporba.

”Širite paniku i dezinformacije, a ne nudite rješenja. Možebitni naš propust je jedino taj što ’90-ih nismo dovoljno dobro očistili smeće u Hrvatskoj”, rekao je HDZ-ov Stipan Šašlin i izazvao niz povreda poslovnika.

”Stipane, svo smeće je ušlo u HDZ, to se valjda zna. Ti si otrov koji truje ovu zemlju”, rekao mu je Denis Kralj iz SDP-a.

HDZ-ov Marin Piletić nazvao je nedopustivim vrijeđanje zastupnika koji je ’90-ih branio Hrvatsku. ”Dok raspravljate o smeću, na Črnomercu se nalazi građevinski i kemijski otpad koji niste riješili”, poručio je.

”Sjetite  se koliko je građevinskog otpada ostalo u Vukovaru i razrušenim gradovima diljem Hrvatske, mislite na to. A to što vi insinuirate na neke druge stvari, to je vaš problem i vaša sramota”, poručio je Šašlin.

Zoran Gregurović iz kluba HDZ-a pitao je ministricu zaštite okoliša Mariju Vučković u kojoj je fazi sanacija u Poznanovcu te zašto u Planu gospodarenja otpadom nema Gudronskih jama u Zagrebu.

”Tih 13 tisuća tona opasnog i neopasnog otpada će se sanirati najbrže što je moguće. Vlada neće odustati od načela da onečišćivač plaća i poduzet ćemo sve potrebne aktivnosti”, rekla je ministrica.

Što se tiče Gudronskih jama, kazala je da je odlukom iz 2014. godine utvrđeno da će Grad Zagreb biti nositelj sanacije.

SDP-ova Ivana Marković osvrnula se na podatke o inflaciji iz kolovoza, prema kojima su cijene u odnosu na prošli kolovoz porasle za 4,1 posto, energije za 17,4 posto i usluge za 7,2 posto.

”Koliko Plenkovićeva pobjeda nad inflacijom mjesečno košta prosječno kućanstvo vidimo na blagajnama i kroz mjesečne račune”, poručila je.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar odgovorio je da Hrvati imaju najpriuštivije cijene naftnih derivata i zaštićene cijene proizvoda.

”Standard dodatno štitimo odlukama o ‘sidrenju’ cijena usluga na način da ćemo prikazati kolike su cijene bile 10.rujan kako bi naši potrošači mogli uspoređivati cijene prije i poslije tog datuma. Isto smo napravili  s hranom i bilježimo pad cijena hrane, odnosno usporavanje inflacije”, istaknuo je.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, na pitanje HDZ-ova zastupnika Tomislava Zadre, naglasio je da će se izmjenama zakona povećati mirovine za 175 tisuća branitelja, i to za tri eura za svaki mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru i 0,50 eura za neborbeni sektor. Uz to, najavio je i dragovoljački dodatak.

Uoči skorašnjih izbora u Bosni i Hercegovini, Nevenko Barbarić (HDZ) pitao je ima li Hrvatska pravo, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, ukazati na kršenje temeljnih načela tog sporazuma. Radi se o mogućem ishodu izbora nakon kojih bi Hrvate u Predsjedništvu formalno predstavljao kandidat iz bošnjačkih redova.

”Zakonska i ustavna obveza RH je pomagati Hrvate u BiH. Kao članica EU i NATO-a imamo pravo propitkivati kada je u pitanju europska perspektiva BiH. Upravo zahvaljujući Hrvatskoj je BiH dobila status kandidata i formalno otvorila pregovore”, poručio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.