Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je nakon sastanka ministara unutarnjih poslova Europske unije u Bruxellesu da će odgovor EU na migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti biti koordiniraniji, uz snažnije uključivanje europskih agencija i dodatno jačanje zaštite vanjskih granica.
Božinović je rekao kako je Španjolska, uz potporu još 22 države članice, među kojima je i Hrvatska, pitanje događaja u Ceuti otvorila na europskoj razini, čime je poslana jasna poruka da sigurnosni izazovi na granicama jedne države članice predstavljaju izazov za cijelu Europsku uniju.
Najavio je da će u idućim tjednima biti izrađena detaljna analiza okolnosti koje su dovele do migrantske krize, a njezini će rezultati poslužiti kao podloga za novi sastanak ministara unutarnjih poslova početkom listopada te kasnije i za raspravu na Europskom vijeću.
Govoreći o hrvatskim prioritetima, Božinović je izrazio zadovoljstvo što je Europska komisija prvi put otvorila raspravu o konceptu sigurnih trećih zemalja, koji Hrvatska godinama zagovara.
”Osobe koje dolaze iz država udaljenih tisućama kilometara do Hrvatske prolaze kroz niz sigurnih zemalja. Ako se dosljedno primjenjuje međunarodni sustav zaštite, azil bi trebao biti zatražen u prvoj sigurnoj zemlji”, rekao je ministar.
Dodao je kako aktualni migrantski tokovi pokazuju da velik broj migranata u Europsku uniju dolazi prvenstveno iz ekonomskih razloga, što potvrđuju i izjave migranata koji su sudjelovali u događajima u Ceuti.
Božinović je naglasio da humanost i sigurnost nisu suprotstavljeni pojmovi te da će EU nastaviti pružati zaštitu osobama kojima je ona potrebna, ali istodobno sprječavati nezakonite migracije i odlučnije se boriti protiv mreža krijumčara ljudi.
Prema njegovim riječima, hrvatska policija je samo ove godine uhitila 698 krijumčara ljudi, što pokazuje razmjere djelovanja organiziranih kriminalnih skupina, ali i učinkovitost policije u nadzoru granice.
“Hrvatska o migracijama govori iz desetogodišnjeg iskustva zaštite vanjske granice EU. Ušli smo u schengenski prostor i značajno unaprijedili opremljenost policije europskim sredstvima”, rekao je Božinović.
Dosad vraćeno 370.000 komada oružja i 6,7 milijuna komada streljiva
Jedan od zaključaka ministarskog sastanka, dodao je, jest daljnje ulaganje u infrastrukturu na vanjskim granicama, uključujući radarske sustave i druga tehnička sredstva za nadzor granice.
Ministar je upozorio da krijumčarenje ljudi nije samo migracijski nego i ozbiljan sigurnosni problem jer izravno ugrožava ljudske živote. Kao primjer naveo je događaje u Ceuti, gdje je tijekom migrantske krize poginulo više od 70 osoba.
Posebno je istaknuo važnost pune provedbe Pakta o migracijama i azilu, koji je Hrvatska, kako je rekao, počela primjenjivati od njegova stupanja na snagu, naglasivši da će u budućnosti važnu ulogu u upravljanju krizama imati i agencija Frontex.
Osvrćući se na moguće uzroke događaja u Ceuti, Božinović je rekao kako će se analizirati i širenje dezinformacija putem društvenih mreža koje su, prema dosadašnjim informacijama, mogle utjecati na dolazak velikog broja migranata prema španjolskoj enklavi.
Govoreći o atmosferi na sastanku ministara, rekao je da je rasprava bila uravnotežena te da nije bilo međusobnih optužbi među državama članicama, već je iskazana solidarnost sa Španjolskom.
Božinović se osvrnuo i na eksploziju u Bosiljevu, u kojoj su ozlijeđene tri osobe prilikom aktiviranja eksplozivne naprave, podsjetivši na međunarodno priznatu nacionalnu kampanju “Manje oružja, manje tragedija”.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, građani su kroz tu kampanju do sada dragovoljno predali više od 370.000 komada oružja, 6,7 milijuna komada streljiva, 6,5 milijuna eksplozivnih naprava i više od 6.000 komada pirotehničkih sredstava.
Istodobno je upozorio kako čak 93 posto osoba kod kojih se pronađe ilegalno oružje dobije uvjetnu kaznu, ocijenivši da takva sudska praksa nema dovoljno odvraćajući učinak i ne potiče građane na dragovoljnu predaju nezakonitog oružja.