Božićna poslanica 2025.

”Djevica danas Predvječnoga rađa, a zemlja špilju Nepristupnomu prinosi; anđeli s pastirima slavoslove, a i mudraci pristižu jer radi nas se od Djevice rodi predvječni Bog“ – ovim riječima božićni kondak opisuje veliku radost Kristovoga rođenja.

Draga braćo i sestre u Kristu, proslavljamo jedan od najradosnijih kršćanskih blagdana, rođenje u tijelu našega Boga i spasitelja Isusa Krista. Kada je došla punina vremena, svemogući Bog odlučio je pohoditi ljudski rod i poslati na svijet svoga Sina, drugu Božansku Osobu, vječnoga Logosa koji je uzeo na sebe ljudsko tijelo i rodio se od Bogorodice i Djevice Marije.

Na ovaj način se Bog približio čovjeku postavši jednim od nas, s nama u svemu jednak osim u grijehu. Svrha utjelovljenja Sina Božjega bila je otkupljenje cijeloga ljudskoga roda od vječne smrti i pakla na koji smo svi bili osuđeni radi sveopćeg pada ljudskoga roda u grijeh, što je počelo s prvim čovjekom i što se proteže sve do kraja svijeta. Zašto se Bogočovjek Krist rodio u špilji, među životinjama, zašto se rodio od majke djevice i zašto je bio u najranijem djetinjstvu izložen siromaštvu, poniženju i progonstvu iz svoje zemlje?

Isus u Evanđelju na sebe primjenjuje riječi o budućem mesiji proroka Izaija iz Staroga zavjeta: ”Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza! On me posla blagovjesnikom biti siromasima, proglasiti sužnjima oslobođenje, vratiti vid slijepima, na slobodu pustiti potlačene, proglasiti godinu milosti Gospodnje “ (Lk 4:18-19). Krist se rodio u siromaštvu jer njegovo Kraljevstvo nije od ovoga svijeta. Nije tražio bogatstva i raskoši, već je pokazivao skromnost i jednostavnost kao bitne vrline.

I skromna špilja na to ukazuje, a simbolizira utrobu zemlje od koje je sazdan svaki čovjek. Tako je i sama zemlja doprinijela rođenju Onoga koji će svojom smrću i uskrsnućem otkupiti sav stvoreni svijet. Krist je kao djete pretrpio opasnosti i progonstva, i time pokazao kako su svi oni koji trpe siromaštvo, bolest, glad i progon slični njemu te da ih on pribraja sebi, razumije i s njima suosjeća. Rodio se pak od djevice jer je Bog u svome naumu spasenja od početka htio dati jasan znak da Krist nije običan čovjek nego utjelovljeni Bog, da je ”Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravoga Boga“ (Nicejsko-carigradsko Vjerovanje).

U blagdanu Božića se ocrtava početak i vrhunac svih ostalih događaja iz Kristova života: Bogojavljenje, Sveta Pasha, Pedesetnica i Uzašašće na nebo. Jer, da Krist nije bio rođen po tijelu, ne bi bio kršten — a to je Bogojavljenje. Ne bi bio razapet i uskrišen — a to je Pasha. Ne bi bio uznesen na nebo. Ne bi poslao Svetoga Duha — što slavimo na Pedesetnicu. Dakle, iz događaja rođenja Kristova u Betlehemu, kao iz nekog živog izvora, teku različite rijeke i rađaju se ostali naši blagdani, jer se a Božić događa vrlo uzvišena stvarnost koja budi strahopoštovanje. Bog koji je vječan uzima na sebe obličje sluge, uzima smrtno tijelo premda nije počinio niti jedan grijeh. Sveti apostol Pavao će reći: ”Doista (Krist) se ne zauzima za anđele, nego se zauzima za potomstvo Abrahamovo. Zato je u svemu morao postati sličan braći“ (Heb 2,16–17).
Upravo stoga ”s velikom ljubavlju prigrlimo i ljubimo ovaj božićni blagdan. Zbog toga vas pozivam da sudjelujete u ovome radosnom slavlju s velikom revnošću i žarom. Neka svatko napusti svoje svakodnevne brige, da bismo mogli vidjeti našega Gospoda kako leži u jaslama, povijen u povoje. To je zaista čudesan i uzvišen prizor“ reče sveti Ivan Zlatousti.

Ukoliko s vjerom slavimo Kristovo rođenje, tada ćemo ga zasigurno vidjeti kako leži u jaslama: oltar u crkvi upravo označava špilju i jasle. Doista, ovdje leži Tijelo Gospodnje, ne umotano u povoje kao nekoć, već u potpunosti odjeveno Duhom Svetim. Kao što su mu se mudraci poklonili, tako i mi, ako pristupamo svetoj pričesti s čistom savješću, i mi sudjelujemo u radosti njegova rođenja i istinski mu se klanjamo. Pristupajmo donoseći svoje darove — ne one koji su donijeli mudraci, nego one koji su iz naših srdaca i naših života, i po tome su mnogo vrijedniji. Mudraci su donijeli zlato: mi donesimo umjerenost i krepost. Oni su donijeli tamjan: mi donesimo naše čiste molitve kao duhovni tamjan. Oni su donijeli smirnu: mi donesimo skromnost, ponizno srce i ljubav. Pristupajući s tim i takvim darima s velikim pouzdanjem, uživat ćemo doista ovaj sveti stol i sveto zajedništvo betlehemskih jaslica.

Kristovo rođenje ne možemo istinski slaviti ako se ne sjetimo onih kojima je teško. Sjetimo se stoga starih, bolesnih, onih koji su osamljeni i beskućnici, sjetimo se svojih prijatelja i rođaka koje je njihova obitelj zaboravila. Poklonomo im o Božiću trenutak svoga vremena i pažnje. Sjetimo se naše braće i sestara koji su žrtve ratova u Ukrajini kao i onih u pojasu Gaze. Sjetimo se progonjenih kršćana u Africi kao i mnogih koji su u teškom položaju zbog ljudskog zla i mržnje.
Mnogi ljudi se pitaju zašto postoji patnja, umiranje djece i nevinih ljudi, zašto smo okruženi s toliko mnogo zla, a Bog je ljubav.

Odgovor na to pitanje krije se u nama samima i našoj slobodi da činimo dobro ili zlo. Sada živimo u vremenu Božje milosti i potpune ljudske slobode. Svi više-manje raspolažemo slobodom i možemo činiti divne stvari, ali možemo činiti i mnogo zla. Ne zaboravimo da je Gospod rekao: ”Pustite nek oboje raste do žetve. U vrijeme žetve reći ću žeteocima:

Pokupite najprije kukolj i svežite ga u snopove da se spali, a žito skupite u moju žitnicu” (Mk 4,29). Kada čovjek izbaci Boga iz svoga života neminovno gubi u svom životu gubi moralni smjerokaz.
Proslavini smo Jubilarnu 2025. godinu oprosta kao i 1700. obljetnicu crkvenog sabora u Niceji. Nadolazeće 2026. godine obilježavamo pripravnu godinu za naš jubilej: 250. obljetnice osnutka Križevačke eparhije, što ćemo proslaviti 2027. godine. Ti veliki jubileji su posebna prigoda da se više približimo Bogu i više slušamo njegovu Riječ, ali i da što više naučimo o nama samima kao i o mnogim našim slavnim precima. Stoga vas sve pozivam da sudjelujete u pripravi i slavlju našega velikog jubijeja.
Draga braćo i sesre u Kristu, našem vladiki Nikoli, biskuku u miru, svim našim svećenicima, đakonima, monasima, časnim sestrama, bogoslovima i svima vama, vjernicima, prijateljima i dobročiniteljima naše Križevačke epahije želim čestit i blagoslovljen Božić. Neka vas novorođeni Krist pohodi svojom ljubavlju i ispuni vaša srca i domove svojom toplinom i mirom.
Hristos raždajetsja – slavite jego!
Krist se rađa – slavite ga!