Potkraj studenoga prošle godine u Hrvatskoj je blokirane račune imalo 330.297 građana s 41,08 milijardi kuna nepodmirenih dugova, a u blokadi su bila i 31.252 poslovna subjekta s 18,16 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije (Fina).

Broj građana kojima su potkraj studenoga bili blokirani računi u odnosu na stanje s kraja listopada povećan je za 1.075 ili 0,3 posto, a njihovi su dugovi istodobno porasli za 1 posto, odnosno za otprilike 420 milijuna kuna.

I kod tvrtki, odnosno poslovnih subjekata, bilježi se porast broja blokiranih, dok je iznos njihovih ukupnih nepodmirenih osnova za plaćanje pao. U odnosu na listopad, potkraj studenoga je, naime, bilo 1,3 posto ili 400 više blokiranih tvrtki, no ukupan iznos njihovih nepodmirenih dugova pao je za 2,1 posto ili oko 400 milijuna kuna.

U studenome prošle godine broj blokiranih poslovnih subjekata bio je za njih 12.517 ili 28,6 posto manji nego u istom mjesecu godinu dana prije, dok je iznos njihovih nepodmirenih dugova pao za 7,28 milijardi kuna ili 28,6 posto.

Iz Fine pritom ističu kako se može očekivati da će se njihov broj smanjivati zbog učinaka primjene odredbi zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, kao i Ovršnog i Stečajnog zakona, ali i činjenice da se poduzetnici koji tri godine zaredom nisu predali godišnji financijski izvještaj u Finin registar godišnjih financijskih izvještaja brišu iz sudskog registra.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je krajem listopada blokiranih građana bilo u Koprivničko-križevačkoj (9,74 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (9,31 %). U odnosu na broj radno sposobnog stanovništva, najviše je blokiranih građana također u Koprivničko-križevačkoj (14,63 %) i Sisačko-moslavačkoj županiji (14,12 %), a prema istom kriteriju slijede Virovitičko-podravska (13,38 %), Bjelovarsko-bilogorska (13,20 %), Osječko-baranjska (12,57 %), Zagrebačka (12,26 %), Brodsko-posavska (12,08 %) te Vukovarsko-srijemska županija (12,02 %).

Prema broju blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika, izdvajaju se Križevci sa 11,88 %, Dugo Selo sa 11,47 %, Sisak sa 11,06 % i Čakovec sa 10,18 % blokiranih građana.

Na popisu blokiranih građana promatrano po gradovima/općinama po iznosu duga blokiranih građana, izdvaja se Čakovec koji je šesti na rang listi po iznosu duga građana, ispred gradova koji imaju više stanovnika: Dubrovnika, Bjelovara, Samobora, Vinkovaca i Đakova.
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 352 tisuće kn, slijede ih građani Benkovca s dugom od 338 tisuća kn, Velike Gorice s dugom od 236 tisuća kn, Samobora s dugom od 235 tisuća kn i Svete Nedjelje s dugom od 218 tisuća kn, dok su blokirani građani u preostalih 20 gradova s rang liste, u prosjeku dužni od 71 tisuću kn (blokirani građani Siska) do 184 tisuće kn (blokirani građani Poreča), 189 tisuća kn (blokirani građani Zagreba) i 191 tisuću kn (blokirani građani Varaždina).
Promatrano po udjelu blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva za 25 gradova na rang listi kreiranoj po kriteriju iznosa duga građana, izdvaja se Grad Križevci sa 17,55 %-tnim udjelom blokiranih građana u broju radno sposobnog stanovništva, a slijede Benkovac sa 16,90 %, Sisak sa 16,38 %, Sveti Ivan Zelina sa 15,56 % i Čakovec sa 14,94 %.

prigorski.hr

foto: Zdenko Balog