Za deset dana Vlada će korigirati procjenu rasta BDP-a na manje i procjenu prosječne inflacije na više za ovu godinu, otkrio je to ministar Zdravko Marić u ekskluzivnom intervjuu za RTL.

Koliko će rasti cijene i sprema li Vlada nove mjere kao reakciju na sve veći udar na građane, ministar financija otkriva Iliji Radiću.

Rekordna inflacija u Hrvatskoj od 2008., odnosno 7,3 posto ako se usporede ožujak ove i prošle godine. Ima li tome kraja?

Kako smo i najavljivali, prva polovica ove godine će se po svemu sudeći i ostvariti s tim originalnim najavama da će se to ubrzanje inflacije, koje traje već neko vrijeme, i nastaviti. Ovih 7,3 posto je na tragu inflacija koje smo bilježili u veljači i siječnju. Unatoč tom ubrzanju, to nije specifično samo za Hrvatsku, nego i za sve članice EU-a i šire, vidjeli smo podatke za SAD o osam i pol posto. Na razini oko sedam i pol posto…. Rekao bih da smo oko prosjeka.

Ima li Vlada još alata za djelovanje. Paket bi tek trebao sad početi davati rezultate. Ima li Vlada još neke načine?

Dva tjedna su prošla od primjene paketa i sada je najvažnije da on profunkcionira u što jačem obujmu kako smo predvidjeli. Mislim da smo pokazali s ovim paketom, ali i s paketima pomoći očuvanja radnih mjesta tijekom COVID-a, da je Vlada uvijek tu da stane iza svojih građana i iza gospodarstvenika. U ovom trenutku zaista, nažalost, imamo jako visoku neizvjesnost i teško je predviđati sve moguće trendove s obzirom na okolnosti koje su, prije svega, izvan RH.

Gdje vidite prostor za djelovanje?

Mi smo se fokusirali u paketu na ono što građane najviše brine, na cijene energenata i na cijene hrane. To su kategorije koje onima s nižim primanjima u prvom redu, možemo reći onima socijalno ugroženijima inflatornim pritiscima, u nemalom broju slučajeva i jedini artikli njihove mjesečne potrošnje. Mislim da smo tu dobro ciljali, ali treba vidjeti i kako će se to razvijati dalje.

Jesu li cijene zaista smanjene nakon što je smanjen PDV?

Svi smo se fokusirali na to, i profesionalno i institucionalno. Naravno da je zadaća institucija države da se zakoni provode. Ako netko negdje napravi nešto kontra propisa… Ja ponavljam da porezi nisu jedina sastavnica cijene, da trebamo svi skupa i kroz naš dijalog stvarati pozitivan pritisak.

Kroz povijest vidimo da se to baš i ne sluša na takav način…

Imamo dosta konkurentno tržište maloprodaje hrane. To je dobra vijest. Trebamo činiti to da ne dođe do toga da se stvaraju neki dogovorni modeli koji bi značili “idemo svi skupa”, nego da se konkurencija među maloprodajnim lancima stimulira. To je jedan od načina kako možete utjecati da smanjenje PDV-a utječe tamo gdje ga želimo vidjeti. Naravno, i cijene energenata i svih sastavnica cijene artikla i svi troškovi, imaju utjecaj na ukupnu cijenu.

Ove godine imamo jednu obveznicu kojom namjeravamo isplatiti jednu stariju, po lošijim uvjetima, ali ipak, ovako nova je dignuta po lošijim uvjetima nego što je bilo prije godinu dana. Nekako ste pesimistično izjavili da je ipak došao kraj tom “jeftinom novcu”, ali kasnije nego ste to očekivali. Je li to doista posljednja prilika da reprogramom otplaćujemo naše dospjele dugove?

Ako smijem ispraviti, nastojao sam ne biti pesimist, jer takav po prirodi nisam, nego biti realan i racionalan. Takav ću biti i dalje. Smatram da smo ovo izdanje obveznice i dalje napravili dobro, a to je prije svega zato što i dalje imamo jako visoku kvalitetu investitora u naše obveznice. Globalno su uvjeti generalno bili pogoršani. RH je prva neeurozonska članica EU-a koja je izdala obveznice od početka agresije Rusije na Ukrajinu, što isto govori o reputaciji i kvaliteti naše ekonomske politike.

Interes za obveznicu je bio dobar?

Bio je gotovo triput veći, preko tri milijarde. Mene zanima i kakva je kvaliteta pojedinačnih investitora. I dalje imamo investitore najviše kvalitete iz cijelog svijeta, od SAD-a, preko Velike Britanije, EU-a itd. Ovo što ste rekli vezano za cijenu, da, ona je otišla gore u smislu toga da su referentne kamatne stope značajno porasle. Gledam kretanje naše obveznice u protekla dva dana, u biti smo imali trgovanje samo u četvrtak i u petak, referentna kamatna stopa je, nažalost, krenula i prema višim razinama.

Zašto Europska centralna banka (ECB) ne mijenja referentnu kamatnu stopu? Ne ide li to u prilog inflaciji?

I federalne rezerve su se odlučile na određene aktivnosti i središnja banka. Kada imate inflatorne pritiske, logično je sugerirati da podizanjem kamatnih stopa ublažavate inflatorne pritiske. Međutim, ako odete predaleko, onda možete narušiti ekonomsku aktivnost. Mislim da ECB vodi dobru politiku i da ima povjerenje… u cijeli niz čelnika koji o tome govore, na neki način i odlučuju, da će i dalje voditi razboritu politiku i sve te mjere za ublažavanje inflacije, da neće narušiti gospodarsku aktivnost. Nemojmo zaboraviti, imali smo COVID, imali smo veliki pad gospodarske aktivnosti, recesije praktično koja je preplavila cijeli EU. Našli smo putanju oporavka. Hrvatska prednjači u tome za prošlu godinu, 10,4 posto, drugi najviši rast u EU-u. E sad, naravno, s ovim novim  pritiscima što ih imamo, ne bi bilo dobro da se ne baš dobrim pristupom opet sklizne u pad.

Hoće li biti procjene PDV-a za ovu godinu?

Hoće, mi ćemo na sjednici Vlade 28.4. predstaviti program konvergencije. Procjena rasta, dakle i dalje će biti rasta, za ovu godinu bit će nešto niža. Ne znam u ovom trenutku još konačan podatak. Svakako ćemo korigirati i procjenu stope inflacije na više u odnosu na originalnu procjenu od 2,6 posto.