U suradnji s Mljekarskim listom – časopisom za unaprjeđenje proizvodnje mlijeka predstavljamo Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima kolijevka je poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj – poruka je koju šalju iz ove cijenjene institucije
Uvijek rado i s ponosom predstavljamo Visoko gospodarsko učilište u Križevcima koje je nedavno obilježilo 155 godina kontinuiranog obrazovanja u poljoprivredi. Podsjetimo, u različitim organizacijskim oblicima ovo poljoprivrednoj struci učilište postoji još od davne 1860., kada je započelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi.
U ovom su učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, a pokrenut je i prvi znanstveni časopis iz područja poljoprivrede.
U razgovoru s dekanicom dr.sc. Marijanom Ivanek-Martinčić doznajemo kolika je važnost i uloga učilišta danas, u vrijeme kada je znanje postalo neophodno u svladavanju novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji.
Što biste istaknuli kao osobitost Vašeg učilišta?
Osim kvalitetnoga nastavnog kadra, učilište raspolaže prostorom od 12.000 m2 koji obuhvaća suvremeno opremljene predavaonice, informatičku učionicu, laboratorije, kabinete, radionice za popravak poljoprivrednih strojeva, staje za smještaj različitih vrsta stoke itd. Učilište raspolaže, također, i sa 91 hektarom zemljišta na kojem se odvija poljoprivredna proizvodnja i znanstveno-istraživački rad. U ovoj proizvodnji, kao i u različitim istraživanjima koja provode nastavnici učilišta, sudjeluju i studenti kroz vježbu i stručnu praksu, što je od posebnog značaja.
Jeste li i na koji način povezani sa Srednjom gospodarskom školom, koja je također nadaleko prepoznata kao kvalitetna obrazovna institucija u poljoprivredi?
Rekla bih da se naša djelatnost isprepliće, a osim što dijelimo prostor, gospodarske zgrade i poljoprivredne površine, Visoko gospodarsko učilište predstavlja nadogradnju, dok Srednja gospodarska škola predstavlja izvrstan temelj za jednoga budućeg stručnjaka. I to je nešto o čemu u posljednje vrijeme govore mnogi, da bi se kvalitetan kadar trebao obrazovati na ovakav način. Kada razgovaramo o mljekarskoj proizvodnji, onda je važno istaknuti kako naši studenti na mljekarskoj farmi i mljekarskom praktikumu Srednje gospodarske škole stječu najnovija znanja, ali i vještine, iz suvremene mljekarske proizvodnje.
Kako je organiziran studij?
Naše učilište izvodi stručne studije kroz dva ciklusa, i to kroz trogodišnji stručni studij Poljoprivreda, koji se izvodi kao redoviti i izvanredni studij, a grana se na tri programska smjera – Bilinogojstvo, Zootehnika i Menadžment u poljoprivredi. Imamo i dva dvogodišnja specijalistička diplomska stručna studija, i to studij Poljoprivreda s jednim usmjerenjem Održiva i ekološka poljoprivreda, te studij Menadžment u poljoprivredi. Važno je istaknuti kako je ovim studijskim programima omogućena izravna vertikalna prohodnost i nadogradnja postojećega stručnog studija.
Koje je najvažnije obilježje ovih studijskih programa?
Definitivno je to visok udio vježbi i stručne prakse u ukupnoj satnici nastave. Tako naši studenti, osim važnih teoretskih, stječu i praktična znanja i vještine, što ih znamo jako dobro, čini znatno spremnijim za budući posao u struci. Prema povratnim informacijama koje dobivamo, poslodavci su zadovoljni znanjem i vještinama naših studenata.
Koliko je važan praktikum za zootehniku za stručnu praksu budućeg stručnjaka?
Praktikum za zootehniku čine objekti i oprema za stočarsku proizvodnju, proizvodne površine i stoka. Najvažnije su djelatnosti praktikuma provođenje praktične nastave iz područja stočarske proizvodnje predviđene studijskim programima našeg učilišta, provođenje egzaktnih i demonstracijskih pokusa iz područja stočarske proizvodnje za potrebe stručnoga i znanstveno-istraživačkog rada, te stručnog usavršavanja nastavnika.
Ne smije se zaboraviti kako je djelatnost učilišta vezana za uzgoj i selekciju stoke. U Praktikumu za zootehniku djeluju specijalizirani praktikumi, i to: govedarski, konjogojski, peradarski te ovčarski i kozarski praktikum. Osobito je zanimljiv govedarski praktikum koji je uređen i opremljen za uzgoj goveda u sustavu krava-tele, i to s pasminama hereford i simentalac, s ciljem stvaranja nukleusa nekoliko rasplodnih linija i rodova visokovrijednih muških i ženskih grla pogodnih za daljnje rasplođivanje i dobivanje visokovrijednih potomaka pogodnih za uzgoj i proizvodnju goveđeg mesa u sustavu krava-tele.
Često se ističe doprinos Vašeg učilišta u razvoju stočarske proizvodnje u RH?
Da. Osobito smo ponosni što je Visoko gospodarsko učilište u Križevcima od samoga početka svog djelovanja intenzivno radilo na uvođenju, uzgoju i širenju najkvalitetnijih pasmina stoke. Poseban doprinos naša je institucija dala u širenju simentalske pasmine goveda, koja je zauzela primat u govedarstvu, s obzirom na svoje dvojne karakteristike.
Koje biste karakteristike izdvojili kao najvažnije nakon završetka studija?
Naši studenti svojim usvojenim znanjima, kompetencijama i vještinama postaju kvalitetni stručnjaci – inženjeri koji su ujedno i praktičari ali i menadžeri, dakle poduzetnici osposobljeni za postizanje konkurentnosti na tržištu rada i ulazak u društvo znanja EU-a.
Nedavno su vaši studenti ostvarili izvrsne rezultate?
Da. Na Natječaju za najboljega mladog poljoprivrednika Republike Hrvatske među prvih petero plasiranih nalazi se čak troje studenata, odnosno završenih studenata Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima. Cilj je ovog natječaja bio promicanje mladih poljoprivrednika i dobrih primjera njihovih djelatnosti, koje su inovativne, održive i tržišno orijentirane. Partnerske organizacije ovoga projekta uz Visoko gospodarsko učilište u Križevcima bili su i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku, Veleučilište “Marko Marulić” iz Knina, Hrvatska poljoprivredna komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatski seljački savez i Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika, čiji su predstavnici bili članovi Stručnog povjerenstva.
Prvo mjesto od 55 prijavljenih projekata osvojio je tada izvanredni student treće godine Ivan Veselić, ekološki proizvođač iz Novog Sela Palanječkog iz Sisačko-moslavačke županije. Drugo mjesto osvojila je Josipa Matojić, bacc.ing.agr., naša bivša studentica iz Gornjeg Fodrovca u Koprivničko-križevačkoj županiji. Njezino se mješovito obiteljsko gospodarstvo bavi preradom mlijeka u mliječne proizvode. Željkica Kruhin, bacc.ing.agr. iz Prikraja u Zagrebačkoj županiji, također bivša studentica Učilišta, osvojila je peto mjesto. Njezino gospodarstvo bavi se stočarstvom i obrađuje više od 50 ha poljoprivrednog zemljišta.
Što je s izvanrednim studijem koji provodite?
Posebno smo ponosni na naš izvanredni studij koji upisuju uglavnom aktivni poljoprivrednici koji dolaze sa svojih OPG-ova. Oni žele svoje znanje nadograditi i to je nešto što govori u prilog činjenici da osim teorije, i ti studenti stječu nova praktična znanja i iskustva. Nastava je prilagođena polaznicima koji zbog svojih obveza nisu u mogućnosti polaziti redoviti studij i organizirana je u dva ciklusa tijekom akademske godine.
Što biste kao odgovorna osoba istaknuli kao buduću misiju Vaše ustanove?
Ono što je sigurno, i na čemu rade svi moje kolege na učilištu, jest činjenica da VGUK želi postati vodeća visokoškolska ustanova za stručno obrazovanje u području poljoprivrede i odgovarajućim područjima obrazovanja u okviru modernoga multidisciplinarnoga Veleučilišta u Križevcima.
Izvor: Mljekarski list – časopis za unaprjeđenje proizvodnje mlijeka
Autori teksta: Vera Volarić/Zoran Bašić
Hrvatska mljekarska udruga/www.hmu.hr/[email protected]
prigorsrski.hr