Na izbornoj skupštini Hrvatske veterinarske komore krajem listopada 2020. godine za predsjednika je izabran Ivan Zemljak, direktor Veterinarske stanice Križevci – Reprovet. Bila je to prigoda da razgovaramo s prvim čovjekom Komore o aktualnostima u Hrvatskoj koje su vezane na veterinarsku struku
-Dobio sam povjerenje skupštinara, doktora veterinarske medicine i da budem predsjednik Hrvatske veterinarske komore. Kolegica Mirela Juras postala je mojom zamjenicom. Nije bilo lako, puno smo razgovarali, ali sami članovi Komore bili su nezadovoljni načinom vođenja i načinom komunikacije te načinom širenja informacija unutar veterinarske struke.
To je velika obaveza, ali netko ju je u ovom trenutku morao prihvatiti. Bivše vodstvo Komore išlo je u smjeru koji je za njih bio dobar, no, ukazalo se da članstvo ne podržava takav smjer vođenja i na izbornoj skupštini promijenjeno je kompletno vodstvo. HVK je strukovna udruga koja ima oko 2500 članova isključivo doktora veterinarske medicine. Sad radimo na tome da uključimo u članstvo i veterinarske tehničare i da njihov odbor zaživi.
Temeljni cilj Komore je taj da radimo na zastupanju interesa veterinarske struke i zastupanju nekih pravnih pitanja. Sve pregovaramo sa zainteresiranim stranama koje surađuju na razini Hrvatske s veterinarskom strukom – rekao je Zemljak i istaknuo tri smjera djelovanja.
-Europska udruga veterinara ima tri smjera, a to su smjer javnog zdravstva gdje se radi o higijeni i sigurnosti hrane. Drugo je velika praksa, odnosno menadžment na farmama i treća je mala praksa. Na taj način je reorganiziran i Veterinarski fakultet i studenti biraju jedan od ta tri smjera.
Najveći problem je što je u Hrvatskoj najprepoznatljiviji dio male prakse. Većina ljudi veže veterinare za doktore za pse i mačke, no ljudi ne vide toliko veterinara u javnom zdravstvu i u velikoj praksi kod cijelog stada.
U javnom zdravstvu radi se u različitim objektima koji proizvode hranu životinjskog porijekla – klaonice, objekti za jaja, rasjekaone ili su to objekti za mlijeko. Rade se službene kontrole, kontrolira se i proces proizvodnje, ali kolege rade i kao tehnolozi u samom objektu. Javnost možda ne zna da proizvod u kojemu je sastav životinjskog porijekla, prolazi nadzor veterinarske struke i kontrolu zdravstvene ispravnosti proizvoda. Ljudi često brkaju kvalitetu sa zdravstvenom ispravnošću. Kvaliteta proizvoda je onaj dio od čega se sastoji proizvod, a zdravstvena ispravnost odnosi se na to da je meso ili jaja pregledao doktor veterinarske medicine i potvrdio da su putem analize zdravstveno ispravni te da mogu biti sastavak nekog proizvoda – kazao je Zemljak i osvrnuo se na rad veterinara u velikoj praksi.
-Hrvatska bilježi stalan pad velikih životinja – goveda, konja, ovaca, koza i svinja. Teško je nekoga za to okriviti, jednostavno takve su činjenice. Situacije se mijenjaju u Europi pa tako i u Hrvatskoj. Godinama je poljoprivredna proizvodnja obezvrijeđena i ljudi su zbog toga napuštali selo. Danas su zbog toga sela poluprazna, ljudi rade u velikim gradovima i inozemstvu. Ostali su samo uporni i entuzijastični. Oni imaju životinje i proizvode.
Raspored životinja u Hrvatskoj na sjeverozapadu – Podravini, Prigorju i Bilogori koncentrira veći broj životinja, a na slavonskom djelu se prakticira više “nizozemski model” s ogromnim farmama, više životinja na farmama i vlastitim veterinarskim službama.
Karlovac, Lika, Gorki kotar, Zagora – taj dio je danas praktički prazan – poručio je Zemljak i napomenuo kako je Koprivničko-križevačka županija treća u Hrvatskoj po broju goveda, a da u županiji nema ni jedne registrirane klaonice.
-U nekoj dalmatinskoj županiji koja ima puno manje životinja ima 7-8 klaonica. Problemi su što veterinari tamo nemaju posla za puno radno vrijeme, već dolaze po potrebi pregledati životinje. U tom djelu pregovaramo s Ministarstvom poljoprivrede, Upravama za veterinarstvo i stočarstvo, Državnim inspektoratom da se neke stvari dovedu u balans kako vi ovaj način provođenja veterinarske djelatnosti opstao i da bi neke potrebe koje ima država uspjeli zadovoljiti. Dužni smo prema Europskoj uniji zadovoljiti uredbe i programe da bi uopće nešto mogli odraditi – istaknuo je Zemljak.
-Danas biti uzgajivač neke stoke je izuzetno teško. To je najteži poduzetnički posao i pogotovo još kasnije proizvode plasirati na tržište i naplatiti. Svaka litra, svaki kilogram je bitan da je taj proizvođač konkurentan na tržištu i takve proizvođače bi trebalo nagrađivati, ali prvenstveno to mora prepoznati i javnost.
U zapadnim zemljama prepoznat je mali proizvođač u lokalnim restoranima, lokalnim lancima dućana gdje se nude lokalno proizvedeni proizvodi od udruge ili zadruge. Na taj način i mi moramo gledati, jer puno je uvoza, puno se toga rješava na ekonomskoj razini. Gleda se da proizvod kod nas košta toliko, a vani toliko pa idemo uvesti proizvod. To nije rješenje, jer tako ništa neće ostati.
Malim proizvođačima treba pomoći i njihove proizvode uz pomoć lokalne samouprave i državnih programa treba gurati naprijed. Nedavno sam bio na otvaranju dva dućana u Bjelovaru i Zagrebu koji nude proizvode OPG-ova s razine Hrvatske. Tu nema uvoznih proizvoda. Prije svega mi građani Hrvatske moramo trošiti proizvode koji su proizvedeni u Hrvatskoj. Kad će biti tako onda će rasti selo i proizvođači. Na toj promociji treba raditi godinama da bi građani kupovali te proizvode – istaknuo je.
foto fah
Ivan Zemljak nam je rekao kako je optimističan oko rješavanja problema s Covidom. -Sve može stati, možemo raditi online, ne moramo se voziti i možemo imati brojne zabrane, ali ljudima će uvijek trebati hrana. Ovo je trenutak kad bi trebalo izrazito raditi na poticanju domaće proizvodnje da zadovoljimo vlastite potrebe pa da stvorimo i viškove koje kasnije možemo izvoziti. Poljoprivreda u ovakvim trenucima može u ovakvoj krizi profitirati, a kriza će se kroz državu reflektirati godinama.
Možda će proći još mjeseci u ovakvoj situaciji, ali ističem poljoprivreda proizvodi hranu i mora biti primarna državi. Kroz poljoprivredu se razvija još nekoliko djelatnosti od veterinarske, agronomske do građevinske struke. Na taj način poljoprivredna proizvodnja postaje konkurentnija i može biti na razini Europe – poručio je.
Zemljak nam je kazao kako je 2020. godina uistinu bila teška. – Provođenje poslova se odvijalo svojim tijekom, veterinari su obavljali poslove i one naređene od strane države, a obavljali su i poslove male prakse i objekata za preradu te klaonicama. Osjeti se općenito nezadovoljstvo. Sve je manje supstrata za rad, jer veterinarska struka ide s trendovima u poljoprivredi. Ako nema stoke niti – struka nema posla.
Optimistična je situacija u maloj praksi i kod dobrobiti životinja. Ljudi su sve više senzibilizirani prema malim kućnim ljubimcima i doktori veterinarske medicine tu pokazuju pravo umijeće liječenja i komunikacije s vlasnikom.
Da bi Veterinarska ambulanta opstala, svi zaposleni se ne smiju zaraziti, jer će biti ambulanta 2-3 tjedna van pogona. Mislim da je takva godina jedna u sto. Optimist sam i vjerujem da će 2021. godina puno, puno bolja. Kad se vrati socijalni kontakt vratit će se i optimizam ljudima.
Moram spomenuti da veterinarska struka ima veterinarske dane, a svake pete godine održava se i Kongres. Ove godine održan je online. Kolege nisu bile u kontaktu i nisu razmijenili svoja iskustva – napomenuo je.
Na kraju razgovora Ivan Zemljak nam je rekao kako će se cijepiti. – Doktori veterinarske medicine su medicinska struka i ja struci vjerujem. Ne vjerujem da će nas doktori prevariti, nisam za teorije zavjere i da će nas ubiti 5G mrežom. Svijet se mijenja, dolaze nove stvari. Teško je ponekad prihvatiti nove stvari pa je teško prihvatiti i cijepljenje.
Cjepivo je brzo napravljeno, jer je trebalo situaciju brzo riješiti na razini svijeta. Svijet je blokiran i ne znamo kad će to prestati. Je li nam u cilju živjeti ovako još dvije godine? Ja ću se cijepiti – poručio je i osvrnuo se na nuspojave. Kad bi netko čitao nuspojave drugih cjepiva i lijekova pa nitko ne bi uzeo ni jedan lijek. Naravno da će biti nuspojava i u veterinarskoj struci se nuspojave događaju. One se prijave, ali samo cijepljenjem se možemo vratiti na staro normalno – zaključio je Ivan Zemljak.
Svim kolegama, prijateljima, poslovnim partnerima i znancima želim sve najbolje i da im se ostvare sve želje koje imaju. Nova godina neka Vam bude 4000 puta bolja nego ova prošla – čestitka je Ivana Zemljaka.