Brojni sakralni spomenici jedna su od najvažnijih umjetničkih i kulturoloških odlika potkalničkog kraja. U inventaru župnih, ali i filijalnih crkvi, nalazi se vrlo vrijedan fond orgulja i orguljskih pozitiva. Ti su instrumenti djela što domaćih što stranih graditelja, a sagrađeni su u razdoblju od 1717. (orguljski pozitiv iz kapele Sv. Petra u Apatovcu) do 1912. godine (orgulje iz kapele Sv. Katarine u Erdovcu).
Orgulje, koje se danas nalaze u župnoj crkvi Sv. Petra u Svetom Petru Orehovcu, iako nisu izvorno bile sagrađene za nju, sasvim sigurno spadaju u red najznačajnijih. One su 2004. godine došle u orehovečku župnu crkvu kao dar njemačke župe Oberisling, točnije tamošnje filijalne crkve Sv. Martina. Prema usmenoj predaji, tijekom svog boravka u Regensburgu, te je orgulje rado svirao sveti Otac Benedikt XVI. Djelo su orguljara Ludwiga Edenhofera, sagrađene 1880. godine te imaju deset registara raspoređenih na jedan manual i pedal. Redovito su u liturgiji služile tijekom zadnjih petnaest godina.
Budući da od postavljanja u orehovečku župnu crkvu nisu bile čišćene niti popravljane, inicijativom vlč. Krunoslava Detića i biskupijskog povjerenika za orgulje Marka Đurakića odlučeno ih je popraviti i očistiti. Taj posao bio je povjeren radionici Harmonija M iz Ivanić grada. Dana 29. svibnja, nakon završetka radova, orgulje su pregledali Marko Đurakić i predstavnici Konzervatorskog odjela u Bjelovaru prof. Zrinka Studen i Goran Bekina te utvrdili kako su svi radovi izvedeni po pravilima struke. Nakon toga obavljena je tehnička primopredaja novoobnovljenog instrumenta.
Kako saznajemo od povjerenika Đurakića, na području orehovečke župe, nalazi se i vrlo vrijedan orguljski pozitiv u kapeli Sv. Antuna Padovanskog u Gušćerovcu. Riječ je o instrumentu varaždinskog graditelja Ignatza Pettera sagrađenom 1832. godine. Budući da je riječ o jedinom sačuvanom pozitivu ovog graditelja, njegovu vrijednost prepoznalo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te ga je uvrstilo u Program obnove najvjerijednijih instrumenata na području Republike Hrvatske.
prigorski.hr