U Hrvatskoj živi više od 26 tisuća osoba s cerebralnom paralizom, a udruge oboljelih upozorile su u utorak na Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom da su i dalje prisutne prepreke osobito u području zapošljavanja, dostupnosti usluga i osobne asistencije.
Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom, u organizaciji Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize, obilježen je na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, te je ujedno obilježena i 25. godišnjica kontinuiranog obilježavanja tog dana, s ciljem podizanja svijesti o pravima, mogućnostima i svakodnevnim izazovima osoba s cerebralnom paralizom te njihovoj punoj uključenosti u društvo.
Cerebralna je paraliza skup trajnih poremećaja pokreta i držanja koji nastaju zbog oštećenja mozga u ranom razvoju, najčešće prije, tijekom ili neposredno nakon rođenja, a prema riječima predsjednika Saveza Ivice Bašića, riječ je o vrlo heterogenom stanju, čije se posljedice razlikuju od osobe do osobe. Kod nekih osoba zahvaćene su prvenstveno noge, kod drugih ruke, govor ili kognitivne funkcije, a često je riječ o kombinaciji teškoća. Iako lijek koji bi u potpunosti izliječio cerebralnu paralizu ne postoji, različiti oblici rehabilitacije, terapije i podrške mogu značajno unaprijediti kvalitetu života.
Usluge ovise o snazi lokalnih udruga
Bašić je upozorio da dostupnost usluga uvelike ovisi o snazi i kapacitetima lokalnih udruga. Kao primjer naveo je trogirsku udrugu TOMS, koja pruža logopedske i psihološke usluge za više od 300 djece s teškoćama iz šire regije, uključujući Split, Kaštela i Omiš, te nudi i terapijsko jahanje, neurofeedback i rad u senzornoj sobi.
Poseban problem, istaknuo je, predstavlja zapošljavanje osoba s invaliditetom. “Radna sposobnost ovisi o stupnju invaliditeta, ali većina oboljelih želi raditi i biti uključena u zajednicu”, rekao je, dodajući da u njihovoj udruzi zapošljavaju osobe s invaliditetom koje svakodnevno pripremaju oko 60 obroka. Naglasio je i nedostatak osobnih asistenata, upozorivši da je satnica od oko 11 eura nedostatna za zahtjevan posao koji često uključuje rad s osobama s visokim stupnjem invaliditeta. “Natječaji su nam stalno otvoreni, ali interesa gotovo da i nema”, rekao je Bašić.
Pravobranitelj: prepreke nisu samo fizičke
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić istaknuo je da osobe s cerebralnom paralizom dijele izazove s kojima se suočavaju i druge osobe s invaliditetom, osobito kada je riječ o pristupačnosti.
“Pristupačnost ne znači samo uklanjanje arhitektonskih barijera, nego i dostupnost informacija i komunikacija, što je danas jednako važno”, rekao je Jurišić. Dodao je da postoje i značajne poteškoće u pristupu fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji. Iako Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, upozorio je da predrasude i stereotipi i dalje predstavljaju ozbiljnu prepreku punom ostvarivanju prava. “Potrebno je dodatno raditi na podizanju svijesti i uključivanju osoba s invaliditetom u sve segmente društva”, naglasio je.
Govoreći o zapošljavanju, Jurišić je naveo da je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje oko 10.000 nezaposlenih osoba s invaliditetom, dok ih je više od 25.000 zaposleno. Istaknuo je da poslodavci često nisu dovoljno upoznati s poticajnim mjerama, ali i da postoje neutemeljene predrasude o radnim navikama osoba s invaliditetom.