Kvalitetno usklađivanje obiteljskih obaveza i plaćenog rada doprinosi rastućim stopama zapošljavanja, posebice žena, ali i rodnoj ravnopravnosti u javnoj i privatnoj sferi, kvaliteti obiteljskog života, podršci razvoju djeteta u najranijoj dobi, smanjivanju (dječjeg) siromaštva te rastu nataliteta, rečeno je u srijedu na konferenciji “Usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza: Politike, izazovi i praksa”.
Sudionici su ocijenili da se radi o području koje u Hrvatskoj ne dobiva potrebnu pažnju donositelja odluka, pa su ih pozvali da pri kreiranju svake politike vode računa o njezinim pozitivnim i negativnim učincima na rodnu ravnopravnost.
Konferencija je završni dio projekta “Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda” na kojem je provedeno istraživanje o usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza, a koje je obuhvatilo predškolski odgoj i obrazovanje, porodiljne dopuste, zaštitu na radnom mjestu, naknade za obitelj, raspodjelu poslova u kućanstvu te skrb o starijim i nemoćnim članovima obitelji.
Projekt provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugom Legalina iz Gračaca, udrugom VIMIO iz Vukovara i Gradom Zagrebom.
Jedinice lokalne samouprave imaju veliku ulogu u usklađivanju privatnog i poslovnog života žena budući da odlučuju o ulaganju u, primjerice, predškolski odgoj ili skrb za starije. Osim toga, istraživanjem su detektirane velike razlike u pokrivenosti vrtićima, kao i u ekonomskoj cijeni vrtića po županijama.
Postoji poveznica između obuhvata djece vrtićima i zaposlenosti žena. U onim županijama u kojima je obuhvat veći, veći je i udio zaposlenih žena. U Hrvatskoj u prosjeku na deset zaposlenih muškaraca dolazi osam zaposlenih žena, dok je u Zagrebu taj broj 10,4 žena.
Vezano uz predškolski odgoj i obrazovanje, potrebno je, navode organizatori konferencije, unaprijediti zakonodavni okvir (npr. jasno definirati obaveze aktera, utvrditi standarde cijene vrtića, utvrditi standarde za financiranje i cijenu privatnih vrtića), osigurati provedbu postojećih pedagoških standarda (kroz nadzor i inspekcije), te redefinirati podjelu nadležnosti između nacionalne, područne i lokalne razine vlasti.
Unatoč deklarativnom stavu da se kućanski poslovi trebaju ravnopravno dijeliti, da je karijera žene i muškarca jednako važna te da oba partnera trebaju skrbiti o djetetu, u praksi se, pokazuje istraživanje, vidi da su žene te koje i dalje snose većinu tereta.
Stoga voditelji projekta upozoravaju donositelje odluka da pri kreiranju svake politike vode računa o njenim pozitivnim i negativnim učincima na rodnu ravnopravnost, ističući da se analizom prijedloga javnih politika utvrđuje kakav će one utjecaj imati na žene, a kakav na muškarce, te se na taj način sprječava neželjeni ili štetni učinak na položaj svih građanki i građana.
Murganić: Trebat će puno godina da se Hrvatska demografski revitalizira
Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila je da demografska slika u Hrvatskoj već dugo nije dobra te da je demografski slom već na pomolu.
Kazala je da je Vlada u svom četverogodišnjem razdoblju zacrtala u programu demografsku revitalizaciju, te naglasila da se radi o dugotrajnom procesu koji će trajati godinama.
Ocijenila je i da je ovo istraživanje jako značajno za demografsku politiku. “Radi se o položaju žena na tržištu rada i u situaciji kad mora uskladiti privatni i poslovni život. Žene na tržištu rada su u odnosu na muški spol u nepovoljnijem položaju. U našem društvu, bez obzira na razvoj, ostao je konzervativni patrijarhalni pristup i vrijedi uzrečica da žena ‘drži tri ćoška u kući, a ponekad i sva četiri'”, ustvrdila je Murganić.
S demografskog stajališta, dodaje, to je značajno u kontekstu što se žene zbog toga teže odlučuju na stvaranje potomaka, a ne postoje niti dovoljno razvijeni servisi, ustanove i institucije koje bi omogućavale boravak djece između školske nastave i povratka roditelja kući.
“Ako nema bake servisa nemoguće je zaposlenoj obitelji održati obitelj na okupu i stvarati nove mlade članove. Stoga je na našem ministarstvu značajna demografska politika obnove. Postoji niz mjera – povećanje roditeljskih naknada, sufinanciranje kredita za kupovanje nekretnina, mjere koje su prepoznatljive u izmjenama zakona o porezu na dohodak – to je samo jedan dio koji smo u ovo kratko vrijeme obznaniti i staviti u programe”, kaže Murganić.
Naglasila je da će Vlada sukcesivno uvoditi mjere u skladu s proračunskim mogućnostima i prema preporukama stručnjaka.
(Hina)
fah