Sva odgovornost za grupaško i sektaško ponašanje u javnim servisima, medijima kao što su Hina i HRT, leži na političkim strankama i političarima koji žele upravljati odnosno manipulirati tim medijima u svoju korist. Javni servisi, bez obzira na to koja je opcija na vlasti, dužni su biti državotvorni, služiti pošteno i časno stvarnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima, ili ih treba eliminirati.
Dok Hrvatska očekuje oblikovanje nove vladajuće ekipe, život, pa i onaj društveni i politički, neumitno teče i donosi na vidjelo i neke nerazriješene naplavine neprimjerene zdravomu demokratskomu društvu.

Poznato je da su na gotovo svim područjima društvenoga života u Hrvatskoj potrebna reorganiziranja, poboljšanja i usavršavanja te su s pravom velika očekivanja od svake nove vlade, pa tako i od buduće koja bi trebala biti, kako se očekuje, oblikovana ovoga mjeseca listopada. Od brojnih neriješenih pitanja život je ovih dana u prvi plan izbacio odnos vlasti, odnosno politike, prema javnim medijima.

U ponedjeljak 3. listopada pred zgradom Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) u Zagrebu održan je mirni prosvjed izazvan neprimjerenim postupanjima u tom javnom mediju. Naime, Hina je ostala u rukama garniture koju je postavila Kukuriku koalicija (Vlada na čelu s predsjednikom Oreškovićem ni Ministarstvo kulture na čelu s dr. Hasanbegovićem nisu uopće kadrovirali u toj javnoj agenciji) i ta je garnitura izazvala prilično nemio incident: s jedne strane cenzurirala je i stopirala za više dana jednu vijest, a s druge strane dala je izvanredni otkaz ugovora o radu bivšoj ravnateljici te agencije, koja u Hini radi od 1990. godine, dakle 26 godina, optuživši je da je ona tu cenzuriranu i zaustavljenu vijest dostavila jednoj političkoj stranci pa je ta vijest dospjela u javnost na dva portala.

Naime, prema izjavi otpuštene bivše ravnateljice, novinarka je priredila tu vijest 7. rujna i bila je iznenađena što je umjesto objavljivanja bila zaustavljena. U toj vijesti bilo je otkriće da tvrtka »Shire« d.o.o. (donedavno »Solpharm«), koju je supruga bivšega ministra rada i mirovinskoga sustava u Vladi Kukuriku koalicije 2015. prodala multinacionalnoj kompaniji »Shire Pharmaceuticals Ireland Ltd.«, još od 2012. Hrvatskomu zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) duguje 10 621 026 kuna. Taj dug nastao je dok je na čelu HZZO-a bio kasniji ministar zdravlja u Vladi Kukuriku koalicije pa je na svoj način zatvoren krug.

Budući da su za 11. rujna bili zakazani izvanredni parlamentarni izbori, sadašnja ravnateljica Hine, koja je bila glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika, dakle koalicijskoga partnera u Vladi Kukuriku koalicije (!), bilo spontano bilo pod političkim pritiskom nije mogla ne osjetiti opasnost da bi ta vijest mogla štetiti političkom rejtingu Narodne koalicije na izborima. Riječ je očito o podcjenjivanju općega dobra, javnoga interesa da se ta vijest objavi, te o priklanjanju partikularnim grupaškim interesima, a Hinu plaćaju hrvatski građani kroz porez i trebala bi biti nepristran javni servis.

Osim toga od preuzimanja Hine u veljači 2013. vodstvo, koje je postavila Vlada Kukuriku koalicije, pod izlikom preustroja Hine podijelilo je 30 otkaza u manje od šest mjeseci, do kolovoza 2013. godine, a sada je prekinulo i radni odnos bivšoj ravnateljici, koja je, kako sama tvrdi, bila izložena šikaniranju. Istoga dana, na koji je datiran izvanredni otkaz o prekidu rada, otpuštena bivša ravnateljica podnijela je kaznenu prijavu protiv četiri najodgovornije osobe u Hini »da su u Zagrebu od 7. rujna do 18. dogovorno, u nakani pogodovanja jednoj političkoj stranci i kandidatu jedne političke stranke u izbornoj kampanji za Hrvatski sabor, iskoristili svoj službeni utjecaj i položaj u Hini te odbili pravodobno objaviti tekst koji je sa svim relevantnim činjenicama bio pripremljen za objavu 7. rujna 2016.«.

Cijeli slučaj zaslužuje veću pozornost (pa i izloženo detaljnije prikazivanje) jer otkriva koliko je opasan i stvarnoj demokraciji neprimjeren utjecaj politike na agenciju koja je javni servis, naime prema Zakonu o Hini, taj javni servis ne smije potpasti pod utjecaj ni jedne ekonomske ili političke interesne skupine. No, duh i slovo zakona jedna su stvarnost, a stvarni život posve druga – barem do sada u Hrvatskoj. Incident i cenzura u Hini, a u sličnoj je situaciji i opasnosti i najvažniji hrvatski javni servis Hrvatska radiotelevizija, bjelodano otkriva koliko je izopačenje kad se općemu javnomu interesu, odnosno općemu dobru, pretpostave sebični interesi jedne skupine ili jedne političke opcije.

U hrvatskoj stvarnosti postoje vrlo duboke ideološke i političke podjele, štoviše postoje krugovi, osobito na ljevici, koji su toliko isključivi da svaku izbornu pobjedu svoje političke opcije zlorabe za marginaliziranje ili čak uklanjanje, eliminiranje neistomišljenika bez obzira na njihovu stručnost i kompetentnost, odnosno koriste se prilikom za postavljanje na vodeće položaje »svojih« ljudi bez obzira na njihovu stvarnu osposobljenost i doraslost.

Sva odgovornost za takvo grupaško i sektaško ponašanje u javnim servisima, medijima kao što su Hina i HRT, leži na političkim strankama i političarima koji žele upravljati odnosno manipulirati tim medijima u svoju korist. Ponašanje vlade Kukuriku koalicije bilo je upravo takvo te je zbog toga ta Vlada išla i u promjenu Zakona o HRT-u koja je bila korak natrag u demokratizaciji i slobodi medija. Političke stranke i političari, žele li se osloboditi totalitarističkih običaja, tj. žele li se stvarno demokratizirati, moraju se pomiriti sa stvarnom neovisnošću javnih medija.

Štoviše vladajući su pozvani budno bdjeti nad stvarnom slobodom i nezavisnošću novinara i urednika i naći mehanizme za sprječavanje stvaranja interesnih novinarskih krugova utemeljenih na ideološkim ili političkim platformama. Javni servisi, bez obzira na to koja je opcija na vlasti, dužni su biti državotvorni, služiti pošteno i časno stvarnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima, ili ih treba eliminirati.

prigorski.hr/glas-koncila.hr