Noćas je u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima održano Svenoćno bdjenje kao završnica trodnevnice uoči dolaska moći sv. Šarbela u križevačku katedralu.

Svenoćno bdjenje koje je trajalo dva i pol sata okupilo je brojne vjernike koji su se okupili u katedrali uoči dolaska moći sv. Šarbela Makhloufa, libanonskog sveca koji je poznat diljem katoličkog svijeta po svojim čudesima i primjerom molitveno-isposničkog života.

Moći sv. Šarbela prenoćile su u kapeli Samostana sestara Bazilijanki uz katedralu, odakle su jutros svečanom procesijom prenesene u katedralu Presvete Trojice gdje je svečanu arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog kao glavni služitelj predvodio slovački grkokatolički metropolit i nadbiskup Prešova vladika Jona Maksim, zajedno s križevačkim vladikom Milanom Stipićem, svećenicima i đakonima.

Homiliju je održao domaći biskup križevački vladika Milan Stipić. Govoreći o svetom Šarbelu, vladika Milan je naglasio kako je sv. Šarbel pripadao Istočnoj katoličkoj Crkvi u Libanonu, zvanoj maronitska, po poznatom crkvenom ocu i biskupu utemeljitelju te Crkve svetome Maronu iz 4. st. ”Stoga nam je drago da će čestica njegova tijela počivati ovdje u jedinoj katedrali u Hrvatskoj koja je istočnoga (grko-katoličkog) obreda” rekao je vladika Milan. Ocrtavši život ovoga sveca pustinjaka i isposnika, vladika Milan je nastavio: ”Što nas privlači da dolazimo iz daleka kako bi se pomolili ispred jedne male čestice tijela ovoga sveca? Privlači nas, braćo i sestre, uvijek uskrsli Krist koji djeluje preko svojih svetih. Sveti ljudi su nada i znak jer je poziv na svetost upućen svim ljudima, a sveci su primjer da je put svetosti u životu moguć i realan” naglasio je biskup Milan.

Sarbel

”Crkva kao Tijelo Kristovo je zajednički dom onih koji se žele ucijepiti na uskrsloga Krista i biti jedno s njim. Sv. Šarbel je bio propovjednik koji je izgovarao kratke i jezgrovite propovijedi koje su bile pune jednostavnosti, ali i dubine. Evo primjera njegovih riječi: ‘Zašto ljudska bića moraju silaziti kada staza Gospodnja uspinje? Ljudi su opterećeni mnogim teretima koji im toliko savijaju leđa da im čela dodiruju tlo, sprječavajući ih da se usprave i podignu glave kako bi vidjeli Božje lice. Pokušavaju se osloboditi tih tereta; svi se rješavaju jednog samo da bi se opteretili drugim – i na kraju se nađu s još težim teretima.

Isus Krist je jedini sposoban osloboditi sve ljude njihovih tereta, jer rob ne može osloboditi drugog roba. Čovjek se rađa vezan užadi i okovan lancima na koje se navikne tijekom svog života. Mnogi umiru ne oslobađajući se tih okova. Ljudi se naviknu na svoje lance; njeguju ih kao da su sastavni dio njih samih, pa im postaje teško osloboditi se tih okova. Njihovi sjajni lanci zasljepljuju im oči tako da više ne vide lice Gospodnje.

Sarbel2

Njihova zaglušujuća buka sprječava ih da čuju njegov glas. Toliko su ponosni na sjaj svojih okova i njihovo zveckanje da ih njeguju. Lanci mogu sjajiti, ali svejedno otuđuju. Umjesto da ih polirate, razbijte ih; umjesto da pravite glazbu s njima, otkopčajte ih kako biste se oslobodili’ – tako sv. Šarbel”, rekao je vladika Milan i nastavio:

Sarbel1

”Braćo i sestre, štujući sv. Šarbela, mi u njemu proslavljamo sliku uksrsnuća Sina Božjega. Svaki svetac živi je svjedok da je Isus Krist živ. Čuli smo današnje evanđelje koje nam govori o apostolu Petru koji je povjerovao u Krista nakon što su ulovili veliko mnoštvo riba na neobjašnjiv način. Shvatio je Petar kako je Bog prisutan u njegovom životu i kako stvari mijenja na poseban način. Neka nam pomogne sv. Šarbel svojim molitvama da i mi svi vidimo i shvatimo kako je Isus Krist živ i kako je neprestano na najrazličitije načine prisutan u našim životima” zaključio je vladika Stipić.

Poslije liturgije relikvijar s moćima je postavljen u pokrajnju lađu na posebno pripravljeno mjesto gdje su vjernici cijeloga dana dolazili na poklon i molitvu. Za sve hodočasnike i vjernike bila je pripremljena okrjepa u dvorištu katedrale, u organizaciji dobrovoljaca iz vatrogasnih društava iz Gušća i Prelošćice. Mnoštvo se vjernika zadržalo cijelo poslijepodne u dvorištu katedrale uz molitvu i pjesmu. Nastupio je i poznato hrvatski tenor Antonio Gleđe Markos iz Dubrovnika. Vladika Milan Stipić je predvodio posebnu molitvu za hodočasnike i njihove potrebe te blagoslovio sve nabožne predmete što su ih vjernici pribavili i donijeli. Cijeloga dana svećenici su ispovijedali mnoge vjernike.

Dsc 6798 Dsc 6799 Dsc 6801 Dsc 6802 Dsc 6805 Dsc 6806 Dsc 6807 Dsc 6809 Dsc 6811 Dsc 6816 Dsc 6817 Dsc 6819 Dsc 6820 Dsc 6821 Dsc 6822 Dsc 6823 Dsc 6825 Dsc 6826 Dsc 6812 Dsc 6814 Dsc 6815 Dsc 6827 Dsc 6828 Dsc 6829 Dsc 6831 Dsc 6832 Dsc 6833 Dsc 6834 Dsc 6835 Dsc 6837 Dsc 6838 Dsc 6839 Dsc 6842 Dsc 6843 Dsc 6844 Dsc 6845 Dsc 6846 Dsc 6848 Dsc 6849 Dsc 6851 Dsc 6852 Dsc 6853 Dsc 6855 Dsc 6857 Dsc 6859 Dsc 6860 Dsc 6861 Dsc 6862 Dsc 6864 Dsc 6865 Dsc 6866 Dsc 6867 Dsc 6868 Dsc 6869 Dsc 6870 Dsc 6871 Dsc 6872 Dsc 6874 Dsc 6876 Dsc 6877 Dsc 6879 Dsc 6881 Dsc 6884 Dsc 6885 Dsc 6887 Dsc 6888 Dsc 6889 Dsc 6890 Dsc 6891 Dsc 6892 Dsc 6893 Dsc 6895 Dsc 6896 Dsc 6898 Dsc 6899 Dsc 6901 Dsc 6902 Dsc 6903 Dsc 6905 Dsc 6906 Dsc 6907 Dsc 6908 Dsc 6910 Dsc 6911 Dsc 6913 Dsc 6914 Dsc 6915 Dsc 6916 Dsc 6919 Dsc 6922 Dsc 6923 Dsc 6924 Dsc 6925