Hrvati na području koje čini Banjolučku biskupiju u najtežim su povijesnim razdobljima bili prepušteni sami sebi a političari i stranke koji su ih trebali zastupati o njima nisu uopće vodili računa pa su se mogli osloniti samo na svoje duhovne vođe, ocijenio je banjolučki biskup u miru Franjo Komarica.
Komarica nakon 35 godina biskupske službe odlazi u mirovinu a Banjolučku biskupiju ostavlja na upravljanje hercegovačkom svećeniku don Željku Majiću kojega je za novog biskupa ranije u prosincu imenovao papa Franjo.
Prema trenutačno raspoloživim službenim podacima Banjolučka je biskupija s predratnih gotovo 98 tisuća vjernika spala na 24 tisuće vjernika od kojih većina živi u općinama koje su u sastavu Federacije BiH dok je onih koji žive ne teritoriju Republike Srpske manje od šest tisuća.
U 48 župa koliko ih broji biskupija u 2022. godini krštena je 351 osoba dok ih je crkveno pokopano 694.
Biskup Komarica je u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) kazao kako je to rezultat brutalnih ratnih progona ali i činjenice da se o Hrvatima-katolicima u tom dijelu BiH nitko nije istinski brinuo.
“Mi ne bismo bili u ovoj situaciji da je bilo više pomoći od strane onih kojih su nam mogli i trebali pomoći”, kazao je Komarica odgovarajući na pitanje novinara je li HDZ BiH kao vladajuća stranka sa svojim predsjednikom Draganom Čovićem učinio što je mogao i trebao kako bi se pomoglo Hrvatima Banjolučke biskupije u osiguranju njihova povratka i ravnopravnosti u RS.
Istaknuo je kako je sve to što se zbivalo tijekom posljednjeg rata i u poratnom razdoblju nastavak neke vrste povijesnog usuda po kojemu su katolici u tom dijelu BiH uvijek bili prepušteni Božjoj providnosti.
“Oni kroz stoljeća nisu imali svog političkog predstavnika a nemaju ga ni danas ali su imali kakve-takve duhovne vođe i nisu se odrekli svoje pripadnosti katoličanstvu”, kazao je biskup Komarica.
Strašnim je grijehom pred Bogom nazvao izgon ljudi iz njihovih domova
Komaricu je nakon 35 godina biskupske službe umirovio papa Franjo koji je ranije ovog mjeseca za novog banjolučkog biskupa postavio don Željka Majića čije bi ređenje trebalo uslijediti do početka ožujka naredne godine.