Island, zemlja vulkana, gejzira i vodopada, bila je domaćin međunarodnog Erasmus+ tečaja o učenju kroz projekte (PBL metoda) na kojem je od 16. do 22. 7. 2023. sudjelovala Stojanka Lesički, stručna suradnica knjižničarka u OŠ Sveti Petar Orehovec.
U islandskim školama učenici sve više uče kroz projekte jer je moto islandskog obrazovnog sustava learning by doing, odnosno učenje kroz rad. Zagovornici takvog načina učenja su i profesorica na islandskom sveučilištu Lilja M. Jónsdóttir te Thorleifur Orn Gunnarsson, učitelj te izvanredni profesor na islandskom sveučilištu. Oni su vodili tečaj na kojem su polaznicima prenijeli svoja iskustva u poučavanju kroz projekte. Prema njihovom iskustvu takav način istraživačkog učenja znatno više angažira učenike i pruža im mogućnost kritičkog razmišljanja. No, da bi se učenici doista aktivno uključili, u islandskim školama koriste se metodom Negotiating the curriculum odnosno dogovaranja o kurikulumu. To konkretno znači da prilikom odabira teme projekta učenici govore što ih zanima, zatim se kroz različite usmene i pismene metode usuglašava tema zajedničkog projekta. Važno je da se tema projekta strukturira kao problem koji treba ponuditi rješenja te da učitelj nema autoritativnu već savjetodavnu ulogu. Ovakav način rada kroz rad u grupama potiče suradnju, a priliku za kritičko mišljenje učenici imaju i tijekompredstavljanja rezultata jer je vršnjačko vrednovanje obavezan dio završne faze projekta koji traje po nekoliko mjeseci. Naravno, prilikom predstavljanja, ali i u različitim fazama, projekt vrednuju i učitelji, ali ne brojčanim ocjenama jer u islandskim osnovnim školama ih nema već se opisno ocjenjuje ostvarenje ključnih kompetencija.
Polaznici tečaja upoznati su i s islandskim obrazovnim sistemom koji je prilično različit od hrvatskog. Naime, islandski učenici u osnovnim školama nemaju fiziku, kemiju, biologiju, povijest, geografiju i vjeronauk. Prva tri spomenuta predmeta sastavni su dio znanosti, a povijest, geografija i religijska kultura dio su predmeta društvene znanosti. Građansko obrazovanje se kao i kod nas provodi međupredmetno, a zasebni predmeti još su sport, plivanje, umjetnost, tekstil (uče šivati, štrikati…), obrada drveta i domaćinstvo. U sklopu domaćinstva između ostalog uče kuhati i prati rublje i to u kabinetima opremljenim svim potrebnim uređajima.
Zanimljivo je istaknuti i da osnovna škola kod njih traje 10 godina (od 6 -16 godina) te da učenici devetog i desetog razreda imaju mogućnost izbora do 15 posto tjedne nastave (4 do 6 sati). Neke od aktivnosti koje mogu birati su: sport, španjolski jezik, pletenje, šminkanje, financije, popravak automobila i oblikovanje metala. Još jedna osobitost islandskog obrazovnog sustava su i tzv. radne škole. One se odvijaju preko ljetnih praznika, a pohađa ih preko 50 posto učenika od 14 do 16 godina. Učenici u razdoblju od 2,5 tjedna rade na poslovima uređenja okoliša, a za svoj su rad plaćeni. Uz sudjelovanje na ovom tečaju polaznici su imali priliku i za upoznavanje prirodnih ljepota Islanda te
njihove kulture, ali i dogovaranja mogućih novih Erasmus+ partnerstva.
