Među nama manje poznate svece pripada i sveti Ivan de Matha, utemeljitelj Reda Trinitaraca (Red Presvetog Trojstva). Dijeli ime sa mnogo popularnijim svecima, Ivanom Krstiteljem, Nepomukom, Evanđelistom, a popularniji od njega su i Ivan Zlatousti, Ivan Kapistran i mnogi drugi. Pa ipak, radi se o osnivaču crkvenog reda, koji je svojevremeno bio dobro poznat u zapadnoj Europi, te u Africi i prekomorskim zemljama.
Ivan de Matha rođen je u Provansi 1160. godine. U ranim danima svojeg svećeništva imao je viziju Presvetog Trojstva, što je shvatio kao poticaj da osnuje poseban crkveni red Trinitaraca. Red je posvećen posebnoj svrsi, prikupljanju sredstava za otkup robova. Najprije se prvenstveno radilo o zarobljenicima kršćanima u nekršćanskim zemljama, a kasnije, širenjem robovlasništva, posebno u prekomorskim zemljama, otkupljivali su mnoge robove, ali najviše djecu robova da im pruže priliku da rastu u slobodi. Zbog toga je stekao naslov ‘osloboditeljem robova’, te je zaštitnik robova i zatvorenika općenito. Red mu je utemeljen 17. prosinca 1198., a istog datuma 1213., Ivan umire u Rimu.
Općenito, prikazuje se u redovničkoj odori, često zajedno sa svojim pratiocem svetim Feliksom, ili u prilikama kada otkupljuje sužnje. U našim mu krajevima kult nije raširen, ali ga nalazimo u kapelici Svetog Ivana Krstitelja u Lepoglavi. Tamo je, naime, Ivan Ranger na glavnom oltaru naslikao cijeli katalog svetaca imenom Ivan, pa se među inim ‘S. Ioannes de Matha Fund. Orf. Redempt.’ Zanimljivo je da je ipak nekoliko prikaza ovog sveca očuvano u Podravini i Bilogori, i to u Hampovici, Novigradu Podravskom i Bojani kod Čazme. Još je zanimljivije da su sva tri prikaza iz ruke križevačkog kipara Stjepana Szevera (Szeverina). Iz ovog primjera mogli bismo zaključiti da kipar nije bio samo nijemi izvršitelj podrobnih narudžbi nego je mogao sugerirati i utjecati na izbor svetaca. No odakle ovom križevačkom kiparu baš takva naklonost nepoznatom svecu?
Sveti Ivan de Matha na oltaru u Hampovici, Stjepan Szever, oko 1730.
Čini se da barem u Križevcima nije sveti Ivan od Mathe bio sasvim nepoznat. Tako u matičnim knjigama krštenih čitamo da je Ivan jedno od najčešćih krsnih imena malih Križevčana. Iako u ranim matičnim knjigama nije bilo uobičajeno upisivati po kojem je Ivanu netko kršten, to će se kroz 18. stoljeće polako mijenjati. Tako ćemo sve češće kod Ivana čitati krsno ime Joannes Baptista, Joannes Nepomucus pa i Evangelista. A naići ćemo i na podatak da je 2. veljače 1783. kršten ‘filius legitimus Joannes de Mattha patris Perillustrissimi D(omi)ni nobili Sigismundi Svagelly…’. Vidimo da je mali Ivan de Matha kršten u veljači, mada mu je blagdan u prosincu, pa bismo pomislili da nije poštivano, inače obligatno, kalendarsko načelo, da se djeca krste imenom sveca nadolazećeg blagdana. Međutim, u hagiografijama piše da je blagdan Ivana od Mathe tek odnedavno premješten na 17. prosinca, dok se ranije slavio 8. veljače. Dakle mali križevački Ivan de Mattha rođen je baš uoči blagdana.
Sveti Ivan od Mathe, sveti Feliks i nepoznati svetac redovnik, atika bočnog oltara Svetog Josipa u kapelici Svete Klare u Novigradu Podravskom, Stjepan Szever, 1747.
Zdenko Balog