Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu organizirala je jučer i danas 17. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj u Svetom Martinu na Muri.
Suorganizatori savjetovanja bili su Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) i Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM).
Jedan od govornika na panelu o situaciji u mesnom govedarstvu bio je i predsjednik Udruge Baby beef te predsjednik Odbora za tovno gospodarstvo HPK Zvonimir Širjan.
-Suštinski problemi su ti da nam više nije cilj Poljska, Irska, Nizozemska, nama je cilj Slovenija koja je na 102 posto samodostatnosti, a mi smo na nešto više od 70 posto.
I dalje smo u padu u proizvodnji mlijeka i tovne teladi. Imamo dobro osmišljen pašni sustav uzgoja mesnih pasmina, ali nema rezultata. Ne možemo s tri krave koje smo davali napraviti ništa, a kamoli u mesnom stočarstvu. Kod mliječne krave se može dobiti ukupno veći prihod, ali i tu neto profit ne postoji.
Ministarstvo bi trebalo ići u smjeru 4-5 godina s 15 mesnih junica. Hrvatska ima tradiciju tova junadi i Udruga Baby beef je nastala iz te tradicije. Rumunjska ima 6 milijuna goveda, ali su prepoznali mogućnost da zaposle svoje stanovništvo u ruralnim prostorima kroz pašni sustav i išli su s 15 junica. Tamo ste se na natječaj mogli javiti tri puta godišnje i kupiti 45 junica, isključivo mesnih pasmina, a povrat je bio 90 posto.
Bez takvog programa i pristupa nećemo uspjeti u Hrvatskoj. I plasman kroz turizam nije kod nas uključen pa uvozimo puno teladi, a svake godine izvozimo sve više junadi i junećeg mesa. Danas postoji izvoz žive junadi u Poljsku koja je na 350 posto svoje samodostatnosti, a iz Poljske uvozimo konfekcionirano meso i trupove i to nam govori da se kvalitetna grla iz Hrvatske izvoze, a partije lošije kvalitete uvoze. Uvjeren sam i da to meso nije deklarirano kako treba i uvozi se 3-4 kategorije lošije meso nego što piše na njemu.
Trebalo bi voditi brigu i o križanjima. To su grla koja nisu previđena za ostavljanje podmlatka i tu bi trebalo ići s križanjima s visoko kvalitetnim mesnim pasminama da se dobije kvalitetna telad za tov. Prije deset godina u Rumunjskoj nije bilo križanog simentalca s belgijskim plavim govedom, a danas ima 1,2 milijuna teladi. To svako tele je vrijednije 120-140 eura – kazao je Širjan i osvrnuo se na situaciju u mljekarstvu.
-Proizvodnja mlijeka je skuplja kunu i pol nego što se sad trži. Na 7000 litara mlijeka i gubitkom od kunu i pol, to je 10 000 kuna. Raspisan je i natječaj za 624 MW struje. Natječaj je od 8 MW za bioplinska postrojenja, a 616 MW je namijenjeno nekome drugome. Da ne govorimo da za 300 MW solara i 300 MW vjetra uopće ne možemo konkurirati zbog prevelikih investicija.
Velike multinancionalke nam kupuju zemljišta i po 30 000 eura za hektar u blizini dalekovoda i navodno će tamo stavljati fotonapone. Kroz solarnu energiju bi trebalo pomoći hrvatsko stočarstvo – rekao je Širjan i prozvao mljekare za kartel.
-Vi imate kartelska udruživanja vodećih mljekara u Hrvatskoj. Kad cijenu digne jedna i druga diže cijenu za dva dana. Koliko poznajete proizvođača mlijeka da je prešao iz jedne mljekare u drugu pa se za šest mjeseci vratio? Oni imaju dogovor, ako si otišao u jednu, ne možeš se vratiti u drugu mljekaru. To se zove kartelsko udruživanje i kažnjivo je po svim europskim propisima.
Ministarstvo poljoprivrede ulaže veliki novac u Regionalne centre za voće i povrće. zašto se nije ulagalo barem u jednu ili dvije mljekare kapaciteta 150-200 milijuna litara. Danas nema ni otkupnog centra za mlijeko od proizvođača koji nisu pod ugovorom mljekara. Garantiram vam da je danas u izvozu bolja cijena mlijeka nego na domaćem tržištu. Mogli biste dobiti i za kunu veću cijenu mlijeka – rekao je Širjan i dodao kako mljekare u Hrvatskoj nemaju transparentne cijene te da dogovaraju cijene pojedinačno s proizvođačima mlijeka.
-Ne kažem da je mljekarska industrija u velikom profitu, ali kad pogledate i cijene na benzinskim pumpama i trgovinama, to je omalovažavanje proizvodnje. Mlijeko vam je najjeftinija tekućina na benzinskoj pumpi, ni obična voda, destilirana voda, mineralna voda, ni antifriz, mlijeko je najjeftinije – zaključio je.