U Narodnoj knjižnici u Vrbovcu promovirana je monografija “Zrinski i Frankopani – 100 godina od povratka u domovinu”, autora Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića te „Križevački, kalnički i vrbovečki kraj u srednjem vijeku“ autora Ranka Pavleša.

Promocija je održana u sklopu obilježavanja 400 obljetnice rođenja Petra Zrinskog, hrvatskog bana koji je rođen u Vrbovcu 6. lipnja 1621.

pavlesa

Monografija je objavljena u prigodi sjećanja i obilježavanja 100 obljetnice prijenosa zemnih ostataka hrvatskih velikaša i mučenika bana Petra kneza Zrinskog i Frana Krste kneza Frankopana ubijenih javno pred mnoštvom odsijecanjem glave 30. travnja 1671. u Bečkom Novigrada iz tog austrijskog grada u domovinu, katedralu u Zagrebu, godine 1919.

Družba Braća Hrvatskog Zmaja od svog osnutka 1905. njeguje kult Zrinskih i Frankopana. Družba je organizirala prijenos zemnih ostatak u domovinu.

pavlesa1

U Vrbovcu su o obitelji Zrinski te o knjizi govorili  akademik Dragutin Feletar, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, doc. dr. sc. Petar Feletar i prof. Petra Somek, koja je i vodila promociju.

Grof Petar Zrinski bio je ratnik, ali i književnik, te gospodarstvenik. Povezivao je južnu i sjevernu Hrvatsku. Zrinski su zajedno s Frankopanima željeli biti svoji na svome, a to je smetalo Austrougarskoj koji su se željeli dočepati njihovog velikog bogatstva što im je na kraju i uspjelo.

Družba Braća Hrvatskog Zmaja koja je osnovana 1905. s ciljem gajenja kulta Zrinskih organizirala je 1919. prijenos zemnih ostataka hrvatskih mučenika koji su uz najveće počasti sahranjene u zagrebačkoj prvostolnici.

Promovirana je i knjiga „Križevački, kalnički i vrbovečki kraj u srednjem vijeku“ autora Ranka Pavleše.

zrinski frankopani2

Pavleša donosi o ovoj knjizi vjerodostojne podatke. Govori o prvim spominjanjima mnogih mjesta koristeći se izvornom građom. To mu je četvrta knjiga.

Knjiga može poslužiti povjesničarima, areheolozima, povjesničarima umjetnosti, geografima, lingvistima i drugim znanstvenicima, ali i običnim ljudima željnih znanja o svom zavičaju.

Dragan Vicković