Nakon Venecije, “Neonski bik” obilazi mnoge svjetske festivale, a Zagreb je jedna od postaja na tom putu i u petak se prikazuje u konkurenciji Zagreb Film Festivala, u povodu čega je njegov redatelj, Gabriel Mascaro rekao kako očekuje dobar prijem publike, s obzirom da film “unatoč specifičnoj temi ima nešto zbog čega dopire do gledatelja gdje god se prikaže”.

“To je jednostavna priča o svijetu brazilskog rodea, kauboju koji želi biti modni dizajner, ali i sve većim društveno-gospodarskim promjenama brazilskog društva”, rekao je Mascaro u razgovoru za Hinu.

“U filmu se prati skupina ljudi koji se brinu za bikove i voze ih na vaquejade,  tradicionalni brazilski rodeo u kojemu se potezanjem za rep bika mora što prije srušiti na tlo”, napomenuo je Mascaro.

“Vaquejada je jedan od najvećih događaja u Brazilu koji seže daleko u prošlost farmera, jedno je vrijeme bio manje popularan, no s gospodarskim razvojem zemlje u proteklih deset godina postajao je sve spektakularniji”, dodao je.

Glavni lik filma iskusni je kauboj koji, dok putuje kamionom od rodea do rodea s neobičnom ‘obitelji’, potaknut sve većim razvojem tekstilne industrije, sanjari o šljokicama i tkaninama, zamišljajući vlastite seksi modne dizajne.

Kroz svakodnevicu timaritelja, jedne egzotične plesačice i njezine nestašne kćeri, Mascaro  je nastojao prikazati nedavne transformacije sjevernoistočne regije u Brazilu, gdje je odrastao, ali i promjene do kojih je došlo na osobnijoj razini.

“Brazilsko društvo ubrzano se razvija, ali neminovno doživljava i velike kontradikcije koje utječu na odnose među ljudima, to je ono što sam želio ispričati filmom”, istaknuo je.

Jedna od pozitivnih posljedica gospodarskog rasta u Brazilu svakako je sve veća potpora tamošnjim filmašima. “Neonski bik je brazilsko-urugvajsko-nizozemska koprodukcija, no zadnjih godina zahvaljujući financijskoj potpori države i lokalnim fondovima imamo priliku čuti nove glasove redatelja iz raznih regija koji nisu mogli snimiti film, a sada su dio brazilske filmske zajednice”, rekao je Mascaro.

Osim režijom Mascaro bavi se vizualnom umjetnošću koja mu je, objasnio je, način da se o pojedinim ​temama koja ga okupiraju izrazi u različitim medijima​, od videa i fotografije do instalacija​.

Umjetničke radove je izlagao u prestižnim prostorima, Muzeju suvremene umjetnosti u Barceloni i njujorškoj MoMA-i. Među brojnim festivalima na kojima je sudjelovao ističu se IDFA, Rotterdam i IndieLisboa, prvi film “Vjetrovi kolovoza” premijerno je prikazan u Locarnu, a ​njegov drugi film, ​”Neonski bik” u Veneciji, u sklopu programa Horizonti, ​gdje je ​osvojio Posebnu nagradu žirija.​

​”Susret vjetrova” – snovita saga o preživljavanju​

ZFF u svom natjecateljskom programu u petak donosi i estonski film “Susret vjetrova” , dugometražni prvijenac Marttija Heldea, snimljen kao ‘snovita saga o preživljavanju i izdržljivosti sjećanja inspirirana stvarnim dnevničkim zapisima iz 1941., kada je tisuće stanovnika Estonije, Latvije i Litve ukrcano  na vlakove i deportirano u Sibir kao dio etničkog čišćenja prema Staljinovim naredbama.

Dnevnik vodi studentica filozofije koja je  prilikom deportacija razdvojena od supruga Heldura te ostaje sama s kćeri. Svome mužu u dnevniku opisuje psihičku i fizičku patnju kroz koju prolazi ona i ostale žrtve. Svojevrsna snovitost ostvarenja je uz pomoć sjećanja oživljenih u obliku crno-bijelih živih slika u kojima glumci miruju u zamrznutim pozama dok se kamera kreće između njih stvarajući tako emotivan prostor između kretnje i statičnosti.

Martti Helde  se filmom bavi od 16. godine, diplomirao je režiju na baltičkoj školi za film i medije, a sada je na magisteriju kazališne glume na Estonskoj muzičkoj i kazališnoj akademiji. Prije “Susreta vjetrova” snimio je više kratkih filmova i TV reklama.

(Hina)

FaH