KOPRIVNICA – U srijedu je nezavisni saborski zastupnik i đurđevački gradonačelnik Željko Lacković održao konferenciju za medije na kojoj je upoznao javnost o razmjerima uništavanja i nebrige o posebno vrijednim i zaštićenim dijelovima prirode Koprivničko-križevačke županije.

Naime, Lacković je skrenuo pozornost na uništenje šuma posebne šumske vegetacije Crni jarki, te na aktivnosti u đurđevačkoj park šumi Borik.

– Postoje ustanove koje se bave zaštitom prirodnih vrijednosti za koje možemo koristiti europska sredstva iz fondova za očuvanje i promociju prirodne baštine. Županija ima svoju javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije. Ustanova i ravnateljica Željka Kolar bili su dužni alarmirati javnost o rušenju u posebnom rezervatu šumske vegetacije Crni jarki – rekao je Lacković i dodao kako je to područje uništeno.

– To zaštićeno područje je sutra moglo biti proglašeno nacionalnim parkom i Europska unija bi rado dala sredstva za očuvanje prirode, a sada nemamo ništa. Riječ je o ekocidu i vjerujem da su intervencije rađene uz sve dozvole, ali javna ustanova je trebala na to reagirati. To područje je zaštićeno od 1965. godine, a porušena stabla nisu imala ni upotrebnu vrijednost, jer nije rušeno u optimalnom vremenu dozrijevanja. Sve je porušeno i to ne na način da bi se održao ekosustav, jer su tu živjele i životinje. Rušeno je redom, stajalo na skladištu i na kraju je došlo do samozapaljenja – istaknuo je Lacković.

Na sljedećoj sjednici Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije pod točkom gdje bi trebalo imenovati ravnateljicu Željku Kolar tražit ću da se prije imenovanja istraži zašto je došlo do narušavanja ekosustava – zaključio je Željko Lacković.

Crni jarki

Šumski predio Crni jarki nalazi se u okviru šumsko gospodarske jedinice „Đurđevačke nizinske šume‟. Smješten je istočno od mjesta Kalinovac, a južno od ceste Kalinovac-Ferdinandovac, odnosno kanala Čivičevac.

Zbog crne johe koja se u tom području nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godišnjem prirastu i ljepoti ubraja među najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajuće biljne zajednice to je područje stavljeno pod posebnu zaštitu kao Posebni rezervat šumske vegetacije „Crni jarki‟, a 1992. godine na inicijativu Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskih šuma Uprave šuma Koprivnica ponovno je zaštićen dio Crnih jaraka u ukupnoj površini od 72,23 hektra.
Tako zaštićeno područje Crnih jaraka, na najvlažnijim mjestima izgrađuje zajednica crne johe s dugoklasnim šašem. Sloj drveća čini crna joha, a rijeđe se nalazi poljski jasen, hrast lužnjak i brijest. Od grmova su prisutni: krkavina, udikovina i sremza, a u prizemnom sloju dominiraju biljke močvarnih šuma kao npr. vučja noga, paskavica, hmelj, dugoklasi šaš i druge, dok je na nešto višim položajima razvijena zajednica crne johe i poljskog jasena.

Te spomenute biljne zajednice održale su se samo na rijetkim najnižim staništima Europe stoga one u Crnim jarcima s crnom johom koja je tu u optimalnom razvitku imaju reliktni karakter.
Osim toga u okviru zaštićenog područja nalazi se i trajna ekološka ploha, uspostavljena još 1980. godine od strane Šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog ekološkog društva, kao dio međunarodnog projekta „Čovjek i biosfera‟.

Park šuma Borik – šuma s posebnom namjenom

Šuma Borik smještena je sjeverno od naselja Đurđevac na đurđevačkim pijescima. Nastala je pošumljavanjem, odnosno smirivanjem pijeska početkom 20. stoljeća. Kod pošumljavanja najviše uspjeha bilo je s crnim i bijelim borom (od četinjača) te bagremom (od listača) pa danas u Boriku prevladava ta vegetacija.
Pijesak u Boriku pretežno je pokriven šumom ili niskim raslinjem, a debljina mu je do 20 metara i valovitog je oblika, morfologija trena nastala je djelovanjem vjetra.
Upravo ta mikroplastičnost reljefa (dine) i pogodna podloga (pijesak) čine šumu Borik idealnom za sport i rekreaciju.
Stalna izmjena bregova i dolova daje dinamičnost prostoru, a izmjena biljnih vrsta i prosjeke čini prostor skladnim i poželjnim.
Zalaganjem civilnog društva Udruge mladih Đurđevca 2000. godine unutar šume prirodno je ”uklopljena” Trim staza ”Borik”.
Trim staza ”Borik” poslužila je kao idejni predložak za izgradnju Trim staze ”Janica 2002.” na Jarunu u Zagrebu.
Odlike park šume Borik. Šuma Borik predstavlja neodvojivi dio grada, a prostor je specifičan primjer antropogenog mijenjanja krajolika nastalog na morfološkom fenomenu ”Đurđevačkim pijescima” te je njime uvjetovana bogata i specifična bioraznolikost.

 

prigorski.hr