Željko Lacković: Đurđevac će biti bogatiji i od Dubaija

Nezavisni saborski zastupnik Željko Lacković nekoliko dana stanke između sjednica proljetnog zasjedanja Hrvatskoga sabora iskoristio je kako bi pripremio teren za daljnje posjete visokih državnih dužnosnika Đurđevcu i Koprivničko-križevačkoj županiji. Njegovo političko djelovanje počelo je mijenjati vizuru grada, a što još planira učiniti na lokalnoj i nacionalnoj sceni za prosperitet svog kraja, doznaje glaspodravine.hr.

Đurđevac je u posljednjih nekoliko godina sve vidljiviji na karti Hrvatske, kako ste to postigli?

– Postavili smo realne ciljeve, koji su možda iznad očekivanja sredine i ljudi koji ovdje žive, no ključno je da smo postali svjesni naših posebnosti i prirodnih bogatstava koje drugi nemaju. Razvili smo brojne turističke projekte, od podravske Sahare napravili brend, doveli izložbu Picassa, pripremamo izložbu Chagala, svakodnevno radimo na prepoznatljivost grada i regije. Nije riječ o bljesku nego je o strateškom promišljanju, no ključna je povezanost sa središnjom vlašću koja nas prepoznaje kao partnera po mnogim pitanjima.

Na tom tragu, u zadnjih nekoliko mjeseci svjedočimo zavidnom broju ministara iz Vlade koji dolaze i hvale projekte Grada?

– Dolasci ministara su u biti pokazatelj odnosa s premijerom Plenkovićem, a ne činjenica da sam samo jedan od saborskih zastupnika koji ima izravnu vezu s ministarstvima. Svoju poziciju zastupnika vladajuće većine obilato koristim i moji su zahtjevi usmjereni na razvoj našeg kraja. Takav profil političara je nešto što treba stvarati u budućim političkim ciklusima jer Podravina mora imati svoje mjesto i ljude koji će vući, a posjeta s najviše razine će biti još više.

Na što konkretno mislite, što pripremate?

– Dogovaram sastanak u Ministarstvu prometa i veza te nakon što se pripremi dokumentacija u Hrvatskim cestama dolazim u Koprivnicu zajedno s ministrom Olegom Butkovićem kako bi svi žitelji županije imali jasnu viziju kada i pod kojim uvjetima će doći do realizacije Podravskog ipsilona. Postoji niz tehničkih pretpostavki koje se moraju odraditi, no vodio sam brigu da one budu implementirane u prostorno-prometnu strategiju RH.

Do sad nije bilo ozbiljnog pristupa, no radim na tome da se ubrza izmjena prostornog plana Koprivničko-križevačke županije, konačno definiraju trase cesta te da se to unese u prostorne planove općina i gradova kako bi se raspisali natječaji za projektnu dokumentaciju. Sve moramo završiti do 2020. godine kako bismo mogli aplicirati na europske fondove, trebamo požuriti.

Što je s najavama Vlade da će ubrzati procedure oko gradnje brze ceste do Koprivnice?

– Vjerujem u ono što su obećali, no dinamika mora biti bolja. Smatram kako u korelaciju treba staviti činjenicu gradnje RCGO-a Piškornica i gradnju brze ceste do Koprivnice. Ne mogu imati okolne županije autocestu do svojih središta te mjesto gdje će zbrinjavati otpad, a do Koprivnice nema ni kilometra povučenog asfalta. To je naša najjača karta u gradnji ceste i to će premijer Plenković i Vlada sigurno razumjeti.

Dotaknuli ste se Piškornice za što su Vas kritičari prozivali za promjenu mišljenja? Kako vidite taj projekt danas?

– Bio sam prvi koji je upozorio na štetnost i mogući utjecaj na podzemne vode, i to je činjenica. Ostalo što se imputira od onih lokalnih struktura koji su podržavali projekt od početka te u konačnici i prodali Piškornicu, a danas bi željeli da do tog projekta ne dođe kako bi politički poentirali, govori da ne znaju kako riješiti problem. Treba napraviti brzu redefiniciju projekta i krenuti u realizaciju s novim inputima. Premijer je rekao da je to od interesa države i možemo očekivati pomoć Vlade da se taj problem konačno riješi.

Kakav je Vaš odnos sa županom, Darkom Korenom? Bili ste politički oponenti, a danas surađujete u Županijskoj skupštini?

– Odnos je programski i korektan, nisam biran u Županijsku skupštinu da s njim ratujem. Mogu se s nekim stvarima ne slagati, no birači će dobiti ono što sam im obećao. Ako, primjerice, želim pomoći Bolnici da dobije magnetsku rezonancu onda ću to i učiniti, bez obzira na neka politička neslaganja. Nazvao sam ministra Kujundžića i dogovorio sastanak da se taj problem riješi, ne tražim javno priznanje, no činjenica je da su rezonancu htjeli okolni gradovi, a na kraju će doći u Koprivnicu.

Smatrate li da županijska uprava radi uspješan posao?

– Uspješnost ovisi direktno o suradnji sa saborskim zastupnicima vladajuće većine. Svi uspješni župani su napravili mnogo kada su koristili poluge središnje vlasti. Činjenica da je župan izabran uz potporu HDZ-a je razlog da napravi više nego u mandatu SDP-a. U sadašnjoj situaciji ne postoji mogućnost isprike da se ne realiziraju projekti koji su u nadležnosti Županije. Župan treba riješiti i odnos s Gradom Koprivnicom jer takav odnos, u kojem se politički ratuje oko ničega, je prepreka razvoju Koprivnice kao centra županije. Pametne sredine se ne zamaraju s osobnim rivalitetima.

U svojem radu imate i veliku potporu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, kako funkcionira vaš odnos?

– Nakon medijske blokade u kojoj sam bio, jedini način da uđem u Sabor s vlastitim stavom je bila suradnja s Bandićem koji je pokazao interes da zajednički izađemo na izbore. Ostvarili smo treći rezultat, a ja sam osvojio najveći broj preferencijalnih glasova i na temelju toga sam ušao u saborske klupe. Od njega ne bježim kao političkog suradnika, iako me se želi staviti u negativan kontekst. Bandić ne može utjecati na moj rad niti me smijeniti, pa politički protivnici koji spočitavaju moju samostalnost pucaju u prazno. Suradnja je jako dobra i Đurđevac je do sada jako profitirao zbog bliske veze sa Zagrebom.

Neizbježno je i pitanje o Podravki kao gospodarskom pokretaču naše županije kroz koju se često lome razni politički interesi?

– Kao što vidimo po zadnjim objavljenim rezultatima, oni su izuzetno dobri i zbog toga mi je drago, jer Podravka je naše najveće bogatstvo koje trebamo čuvati i pametno razvijati. Ključ je da Podravka investira u našoj županiji te da proizvodni i logistički kapaciteti budu na našem području, a ne negdje drugdje. Treba je tehnološki povezivati sa Sveučilištem Sjever, napraviti jednu sinergiju za budućnost. Osim toga, od iznimnog je značaja da se zaštite interesi naše županije i Podravine te da menadžment i radnička struktura ovog kraja budu zastupljeni u upravljačkim strukturama.

Kakvi su planovi za daljnji gospodarski razvoj Đurđevca?

– Đurđevac će biti jedan od najbogatijih gradova na svijetu s milijardu barela vode godišnje proizvodnje, bit ćemo bogatiji od Dubaija. Možda ovo zvuči nerealno, no ne govorim napamet nego na temelju provedenih hidrogeoloških ispitivanja koja su pokazala da Đurđevac leži na ogromnim i nepresušnim zalihama vode. Barel vode spremne za piće stoji jednu kunu, a nafte u prosjeku 50 dolara. Sada zamislite, kada poraste cijena vode u budućnosti kojim bogatstvom raspolažemo. Ležimo na milijardama dolara, a da nismo ni svjesni toga.

Koliko je izvediv takav projekt, zvuči nevjerojatno da bi se tako nešto moglo izvesti u Podravini?

– Ideja je realna, đurđevačko vodocrpilište udaljena je pet kilometara od JANAF-ove trase od Molvi do Omišlja. Uskoro se postavlja cijev za ukapljeni plin pa zašto ne povući i cijev za vodu kojom bi je dopremali do tankera. Dozvola se rješava jednim potpisom. Gradnja bi koštala između 350 milijuna i pola milijarde kuna, to je smiješan novac jer za jednu godinu možemo zaraditi milijardu kuna. Kad cijena vode ode u nebesa, a otići će, tada će Hrvatska sve svoje dugove riješiti prodajom vode.

Voditelj sam međuparlamentarne skupine prijateljstva države Kuvajt i RH i iz prve ruke sam čuo koliko arapske zemlje uvoze vode. Đurđevačka voda će doći do Kuvajta, uvjeren sam u to.