Kraljevo, Sveti Kralj, Sveti Stjepan Kralj, samo su neki od naziva blagdana koji se obilježava 16. Kolovoza. Iako je u europskom i općenito kršćanskom kalendaru svetaca ovaj blagdan ‘zasjenjen’ samo dan ranijom svetkovinom Velike Gospe i istovremenim obilježavanjem popularnog Svetog Roka, u Mađarskoj, nacionalni je blagdan. Svetkovina je to prvog mađarskog kralja kršćanske vjere, Stjepana I. Arpadovića. Na Božić 1000. okrunjen je papinskim ovlastima za prvog kršćanskog kralja Mađara. Zanimljiva je opčinjenost srednjeg vijeka brojevima i okruglim datumima. Na Božić 800. okrunjen je Karlo Veliki za prvog cara Svetog rimskog carstva, a ako uzmemo u obzir da je Božić u to doba zapravo Nova godina, odabir datuma je još zanimljiviji. Umro je 15. kolovoza 1038., a svetkovina mu je dan kasnije. Poslije njega mađarski su kraljevi bili kršćanske vjere.
Tri su kralja iz dinastije Arpadovića sveci kršćanske crkve, još je tu Ladislav i Emerik, te se u ikonografiji redovito izjednačavaju sa Sveta tri kralja. Prikazani su, poput Gašpara, Melkiora i Baltazara, kao tri kralja različite životne dobi, Stjepan kao starac, Ladislav kao zreo muškarac, a Emerik kao golobradi mladić. Zbog simetrije oltara često su prikazana samo dva ili im je dodan neki četvrti lik. Često izostaje prikaz Emerika.
Ponekad je teško razlikovati radi li se o prikazu mađarskih kraljeva ili Sveta tri kralja. Zato na oltarskim kipovima znamo naći natpise koje je naknadno netko napisao zbog lakšeg razlikovanja. Hrvatske zemlje, koje su pripadale zemljama Svete krune, odnosno krune Svetog Stjepana, također gaje posebno štovanje prema svetim kraljevima, napose Ladislavu, osnivaču i zaštitniku Zagrebačke biskupije.
Katedrala Svetog Stjepana dimenzijama je najveća crkva u Budimpešti, te jedna od najvećih kršćanskih crkva, izgrađena u 19. stoljeću u neorenesansnom stilu. Sveta kruna, koja je u nedaćama stoljeća oštećena, te joj je križ nakrivljen, svojim je karakterističnim kupolastim oblikom sa nakrivljenim križem ušla u mađarske državne ambleme i službena obilježja. Od vremena Pacta Convente do raspada Austorugarske, više od 900 godina, pod ovom su krunom kraljevi vladali i hrvatskim zemljama.
Zdenko Balog/prigorski.hr