Zašto dva župana šute o Piškornici?

Nakon što smo ekskluzivno objavili 3D geodetsku snimku kojom se dovode u pitanje prijavljene količine otpada na odlagalištu Piškornica cijela stvar polako dobiva političku dimenziju.

Od objave naše priče prošlo je nekoliko dana, ali do sada Uprava Piškornice sanacijskog odlagališta nije ponudila uvjerljiv dokaz kojim bi se osporio geodetski elaborat, ali i tvrdnje općinskog načelnika da je s odlagališta nestalo gotovo 40 tisuća tona smeća i skoro 14 milijuna kuna.

Naime, u ovom slučaju nisu problem samo prijavljene količine, već što se od kraja 2017. do danas volumen četvrte plohe povećavao, dok se kapacitet uz navodne manje količine smeća, smanjio za više od dva puta. Podsjetimo, kako je Piškorničin savjetnik za zaštitu okoliša Nikola Martinaga sam ustvrdio kako je volumen četvrte plohe 300.000 metara kubnih, a okvirni kapacitet oko 500.000 tona otpada, što samo potvrđuje koliko je šuplja priča koju javnosti pokušava prodati Uprava PSO-a.

Ako je sve po zakonu i po pravilima struke čemu onda zabrana snimanja i intervencija prema Državnoj geodetskoj upravi, zašto se sada volumen odlagališta računa na drugačiji način od onog kako je propisano u okolišnoj dozvoli i što je s prijašnjim dovezenim količinama na drugu i treću plohu. Postoji li jedinstvena praksa koja se koristi kod nekog odlagališta ili se ona prilagođava svakih par godina kako dolazi nova uprava, pa se ispod stola usklađuju brojke u suradnji s ovlaštenim inženjerima koji sigurno neće riskirati gubitak unosnih poslova.

Uprava PSO-a očito zaboravlja kako je četvrta ploha površinski čak tri puta veća od treće pa samim time nema logike da je odjednom zbijenost otpada duplo manja, kao i količine – ako je to istina to znači da se s namjerom uništava potencijal četvrte plohe i svjesno se radi financijska šteta poduzeću za što isto tako postoji kaznena odgovornost.

Za sada sve dostupne informacije ukazuju kako će biti potrebno napraviti detaljno vještačenje kojim će se utvrditi objektivna zbijenost otpada te sve to usporediti s novim geodetskim elaboratom kojeg je objavila općina i prijavljenim količinama PSO-a. To je jedini objektivni način kako provjeriti stvarne količine smeća, sve ostalo je „mazanje očiju“ javnosti.

U svom reagiranju na optužbe direktor PSO-a Marijan Blažok kroz medije je optužio načelnika Marija Švegovića za iznošenje neistina i to potkrijepio činjenicom kako je 11. ožujka proveden nadzor kojeg su sami zatražili i kako su učinjene izvanredne geodetske snimke odlagališta.

Ono što direktor PSO-a nije spomenuo kako je više od mjesec dana trajalo zavlačenje i izmišljanje razloga zašto se općini ne bi trebala izdati suglasnost za snimanje, da bi na kraju odgovornost prebacio na Nadzorni odbor, koji de facto uopće ne bi trebao odlučivati smije li jedna jedinica lokalne samouprave, koja je ujedno i suvlasnik, snimati na svom području.

Iako je 5. svibnja najavljen još jedan nadzor Državnog inspektorata, poznato je kako inspektorat nije meritoran i dovoljno stručan kako bi napravio provjeru kapaciteta i količina. Takav posao može obaviti samo neovisna licencirana tvrtka koja se bavi projektiranjem ili ovlašteni sudski vještak. U krajnju ruku to pokazuju i sve dosadašnje inspekcije koje nijednom nisu pokazale odstupanja, iako su ona sada potvrđena na snimkama i u elaboratu.

Odstupanje u volumenu otpada (ako se ravnamo prema podacima od PSO-a, op.a) trenutno je blizu 20 tisuća metara kubnih što bi u svakoj normalnoj pravnoj državi bio dovoljan argument da se pokrene istraga. Za razliku od europske prakse kod nas je sve ostalo na medijskim napisima i šutnji osnivača, oporbenih političara i raznih ekoloških aktivista koji su u prošlosti bili jako glasni.

Je li prešutni deal nekoliko stranaka na županijskoj razini utjecao da se o ovome problemu više ne govori? Odgovor na ovo pitanje treba potražiti u političkim okolnostima koje su dovele do smjene stare uprave i postavljanja novog direktora Piškornice.

Iako se te okolnosti slabo problematiziraju bitno je istaknuti kako je Mladen Ružman prije svega političko lice i bivši pouzdani kadar HNS-a, a ne uspješni menadžer kako ga se na početku predstavljalo u javnosti. Kao diplomirani pravnik – kriminalist Ružman je svoju karijeru gradio kroz politiku i sigurnosne službe, a radio je i za neke tvrtke poput Peveca, dok je prije ove funkcije radio kao direktor sigurnosti u HEP-u do travnja 2017. godine kada je smijenjen.

U vrijeme Vesne Pusić, Ružman je čak obavljao i funkciju glasnogovornika HNS-a, ali čak i nakon izlaska iz stranke u političkim kuloarima se pričalo kako je ostao blizak varaždinskom županu Radimiru Čačiću koji je direktno lobirao za njegovo postavljanje nakon smjene Jozinovića.

Pozivajući se na neslužbene informacije o svemu tome pisali su Podravski list i 24sata. Navodno je tada koprivničko-križevački župan Darko Koren navijao za Nikolu Martinagu, ali tome nisu bili skloni ostali župani pa je na kraju prevladao utjecaj Čačića, koji je danas i predsjednik Skupštine PSO-a.

Naši izvori tvrde kako je dolaskom Ružmana Čačić preuzeo kontrolu nad projektom i kako se sve odluke zapravo donose u Varaždinskoj županiji, dok je lokalna politika samo tu da projekt pogura ukoliko bude potrebe.  Nešto slično radilo se do sada s pričom brze ceste čija gradnja formalno još nije započela.

Za kraj ostaje za vidjeti hoće li se zbog sumnji u nezakonite radnje, Vlada izložiti i garantirati za projekt kojem neposredno pred parlamentarne izbore prijeti istraga.

Hoće li premijer Plenković za vrijeme korona krize podržati projekt kojim upravlja varaždinski župan?

---

Manje je poznato kako će Piškornica d.o.o. vrlo vjerojatno trebati još odobrenje ministra Marića prije raspisivanja javnog natječaja za projekt RCGO-a i početka gradnje. Ako i formalno neće trebati suglasnost ministra financija, finalnu odluku će morati donijeti resorno Ministarstvo koje sigurno neće riskirati svoju reputaciju za vrijeme HDZ-ove kampanje za parlamentarne izbore.

Indikativno je to što na ovu situaciju nisu reagirali ni osnivači, odnosno vlasnici Piškornice čiji bi interes trebao biti da njihovo poduzeće koje financiraju javnim novcem posluje transparentno i odgovorno. Zatražili smo komentar od sva četiri župana, ali smo službene odgovore dobili samo od koprivničko-križevačkog i krapinskog-zagorskog župana.

“Obzirom na trenutnu zaokupljenost primarnom temom u društvu, a to je borba protiv epidemije, nisam dovoljno upoznat sa sporom koji sa tvrtkom Piškornica sanacijsko odlagalište vodi općina Koprivnički Ivanec, a koji je očito zašao i u političku sferu.

Također nisam dovoljno upoznat sa aktivnostima koje je Općina provodila, kao niti u zakonitost istih. Smatram da je ovog trenutka spor i sve što iz njega proizlazi u nadležnosti uprave društva, a kad to postane razina rasprave i odluke Skupštine društva, kao suvlasnika, onda ćemo se u to svi zajedno uključiti.

Ja osobno ne namjeravam, niti za to imam ovlasti, ovog trenutka bilo što poduzeti.

Namjeravam se jedino, zajedno sa kolegama županima kao suvlasnicima, od strane uprava oba društva o svemu informirati, a nakon toga, ovisno o potrebi i ovlasti, uključiti u predmetni spor,”poručio je Darko Koren.

“Prema informacijama od Uprave Društva, iako je obaveza utvrditi činjenično stanje vezano uz kapacitet odlagališta angažiranjem ovlaštene osobe jednom godišnje, Društvo to čini dva puta godišnje upravo radi što veće kvalitete poslovanja.

Dodatno na poziv Uprave Društva od ožujka mjeseca ove godine, Državni inspektorat najavio je novi nadzor odnosno utvrđivanje činjeničnog stanja za 05. svibnja 2020. godine.“ napomenuo je Željko Kolar.

Međimurski župan Matija Posavec i varaždinski Radimir Čačić nisu odgovorili na naše upite, pa se može zaključiti kako je Piškornica opet postala političko pitanje.

mm/prigorski.hr