Akademski slikar Radovan Vojvodić vodi likovnu edukaciju u Domu za starije i nemoćne “Genoveva”u Starom Gloguo u općini Gradec čija je vlasnica Vesna Kluković. Dom skrbi o 20 štićnika, a vlasnica je zadovoljna što su štićenici dobro prihvatili i ovu “terapiju”.
Vojvodić u katalogu koji prati izložbu ističe da položaj likovne spoznaje ovisi o potaknutoj kreativnosti te dovoljno jakoj kreativnoj snazi. Likovna spoznaja smještena je u svima nama , uvjetovana je genetski od čovjekovih najranijih razdoblja, i integrirana je u naš stvaralački potencijal. Čovjek oduvijek ima potrebu ostaviti trag.
Potaknuta kreativnost je individualna i može biti aktivirana u bilo kojoj životnoj dobi. -Ništa nije rano ni kasno, nema kasnih ili ranih početaka , početi se može i u kasnijoj životnoj dobi na osnovi iskonskog osjećaja temeljenog na čistom izrazu osjećaja likovnosti – napominje Vojvodić.
Korisnici doma doživljavaju svoj likovni početak kao nešto što se dogodilo tad kad se dogodilo iako su oni svoju likovnost živjeli svjesno ili nesvjesno kroz svoj svakodnevni život u vidu samo vizualne ugode, ali se eto sad sve posložilo da sad aktivno spoznaju likovno stvaralaštvo.
Ističući pojedince, Vojvodić naglašava da Slavica Šoštarić otkrivajući svoju likovnost kroz stvaralaštvo na najbolji način nalazi pravi likovni izraz samopostavljene likovne formule.
Zdenko Ivezić kome umjetnost nije strana u svoj život integrira likovna nastojanja da svoje slikarstvo pretvori u zrele likovne radove. Branimir Trupčević tehničkom pedantnošću u portretnom kao i pejzažnom opredjeljenju, otkriva u ništa manjem kvalitetnom kolorističkom ritmu njegov doživljaj boje.
Svojom lucidnošću u doživljaju boje Borka Mujkić unatoč svom izraženom zdravstvenom hendikepu te težoj i slaboj izvedbi prkosi jačinom fovističke čistoće i svjedoči snazi volje do konačnog likovnog rezultata.
Milan Žerjav sistematizira te postavlja zadatak sukladno fluidnim potezima pastela te ga pročišćuje do njegove krajnje istančanosti i redukcije bitnog od nebitnog.
Zanimljiva izložba radova štićenika Doma za starije i nemoćne, pokazuje kao i likovna umjetnost može biti itekako dobra terapija i više od toga.
