ZagrebDox: Klasično izdanje s publikom uživo

28. svibnja 2021. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam ZagrebDox: Klasično izdanje s publikom uživo

foto: HINA/ ZagrebDox/ ua


Više od osamdeset filmova u dvanaest programa prikazat će se na 17. izdanju Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, koji će se održati od 13. do 20. lipnja u Kinu SC, Teatru &TD i MM centru te na Ljetnoj pozornici Tuškanac.

“Ovogodišnje izdanje je ponešto između prošlogodišnjeg tzv. specijalnog i nekon novonormalnog, ali će u velikoj mjeri sličiti klasičnom ZagrebDoxu”, rekao je Nenad Puhovski u petak, na konferenciji za novinare.

Dodao je da ima nešto manje programa i filmova, ali će ponuditi širi izbor. “Činilo nam se da je ljudima dosta korone i lockdowna pa smo napravili program za našu vjernu publiku svih generacija, svatko će moći pronaći neku temu koja ga zanima”, ocijenio je.

Puhovski je najavio “zanimljiv i uzbudljiv” festival i kaže da je najvažnije što se održava uživo jer je u tom smislu nezamjenjiv. “Kod dokumentarnih filmova osobito je važno da se razgovara nakon projekcija jer ih ljudi i gledaju radi teme”, ustvrdio je.

Podsjetio je kako je upravo ZagrebDox bio jedan od prvih festivala koji se zbog lockdowna morao odgoditi u proljeće prošle godine morao odgoditi, ali i zadnji koji se u svom specijalnom, jesenskom izdanju održao prije drugog zatvaranja.

U međunarodnoj konkurenciji nagrađivani filmovi s prestižnih festivala

Za Veliki pečat natječe se 18 filmova u međunarodnoj konkurenciji, među kojima su pobjednici prestižnih svjetskih filmskih festivala, dok se 20 dokumentaraca natječe se u regionalnoj konkurenciji, koja ima velik broj hrvatskih uradaka.  Nagrada Mali pečat dodijelit će se najboljem filmu autora do 35 godina starosti.

Iz međunarodne konkurencije ističu se prvi čileanski oskarovski kandidat “Agent krtica” Maite Alberdi koji prati 83-godišnjaka na tajnom zadatku u staračkom domu, iranski “Obiteljska rendgenska slika” autorice Firouzeh Khosrovani, pobjednik IDFA-e, “Zemlja je plava poput naranče” Irine Cilik o samohranoj majci na istoku Ukrajine, za koji je autorica nagrađena za režiju na Sundanceu.

Tu su još kratkometražni “Slobodno nam dođi, mama” Ane Artemijeve u kojoj ona bilježi razdvojenost od svoje kćeri, “U karanteni s klinkom” Pola Mallafrea o izazovima mlade obitelji usred pandemije,  “Kosturi iz ormara” Boa McGuirea, izabran za najbolji dokumentarac na festivalu Tribeci te “Buđenje na Marsu” Dee Gjinovci o fenomenu zabilježenom u Švedskoj, sindromu rezignacije koja pogađa djecu tražitelje azila.

U filmu “Bijelo na bijelom” Viera Čakanyova snima boravak na poljskoj stanici na Antarktiku, Natalija Yefimkina u “Ljudima iz garaže” prati fenomen života u garažama koji je zadesio mnoge Ruse, Alain Kassanda u filmu “Bez sna” portretira velegrad u Nigeriji, Alejandro Telemaco Tarraf u “Usamljenim stijenama” prati obitelj goniča ljama s argentinske visoravni.

Tragično preminuli iranski redatelj Rahim Zabihi u filmu “Kruh naš svagdašnji” devet je godina pratio kurdske krijumčare na dugotrajnom i opasnom putovanju planinama.

Kratkometražne “Sjenke djetinjstva” Mihaila Gorobčuka opisuje se kao poetsko djelo koje daje pogled iz vizure djeteta,  nagrađivana “Utakmica” Romana Hodlea prati nogometni susret iz očišta suca Fadayija Sana, “Normalna zemlja” Tomasza Wolskog govori o životu u Poljskoj pod komunizmom, a “Huntsville” Jamiea Meltzera i Chrisa Filipponea o prvim trenucima donedavnih zatvorenika.

Diuedo Hamadi u filmu “Nizvodno prema Kinshasi” prati žrtve Drugog kongoanskog rata, “Kroćenje vrta” Salome Jashi neobičan hobi bivšeg gruzijskog premijera koji otkupljuje stoljetna stabla i sadi ih u svom vrtu.

U regionalnoj konkurenciji veliki broj hrvatskih filmova

Regionalna konkurencija donosi čak jedanaest hrvatskih filmova, među kojima su “Žica” Tihe Gudac smješten na granično područje uz rijeku Kupu,  “Ljubav oko svijeta” Anđele i Davora Rostuhara, “Samo je nebo iznad nas” Renate Lučić priča iz Pakraca osamdesetih, “Čekaj me” Damira Markovina o odnosu svoje majke i bake, a obiteljskim se odnosima bave i “Hotel Mama” Joze Schmucha te “Povratak” Petra Vukićevića,

Obitelj u doba pandemije u fokusu je filma “Jel ti frka kad ti priđem” Sare Alavanić, potresi koji su pogodili Hrvatsku preokupacija su “Još malo do nove godine” Marka Bičanića, a misa u novom, pandemijskom ruhu filma “Bog na kotačima” Bele Bračko-Milešević.

Romska obitelj u središtu je filma “Volim” Ane Korpivšek, a obiteljsko zlostavljanje i zatomljene emocije filma “Sad sam ja Irena” Jasmine Beširević.

Traumatična iskustva silovanja Danijela Štajnfeld je prenijela u filmu “Zacijeli me” , a Olga Lucovnicova u filmu “Moj ujak Tudor” istoj temi pristupa kroz snimke obiteljske kuće u Moldaviji.

U svom prvijencu “Tobi u bojama duge” Alexa Bakony prati transrodnog adolescenta na putu odrastanja, u filmu “Punta Sacra” Francesca Mazzoleni odvodi gledatelje u nekadašnju luku antičkog Rima, a u filmu “Kuća lutaka” Tudor Platon prikazuje grupu sedamdestogodšnjih prijateljica.

“Priče iz zatvorske ćelije” Abela Viskija povezuje očeve iz zatvora s njihovom djecom, “Sveti otac” Andreia Dascalescua govori o izazovima očinstva, “Pokajnici” skupine autorica prati pokušaje roditelje da osiguraju djeci sigurnu budućnost, a “Prvi rođendan nakon apokalipse” Farah Hasanbegović u formi kulinarskog recepta i uz pomoć animacije bavi se temom sjećanja i odrastanja.

Novi programi posvećeni trilerima i ljubavi

Uz tradicionalne službene programe Stanje stvari, Kontroverzni Dox, Majstori doxa i Teen Dox, ove su godine uvedena dva nova posebna programa  – Triler Dox, koj će prema odabiru Vladana Petkovića, te Ljubav, u selekciji Nenada Puhovskog.

Kako je najavljeno, premijeru će imati novi dokumentarac Factumove produkcije, “Dubica” Marine Aničić Spremo.

Retrospektive su posvećene domaćim dokumentaristicama i njihovim filmovima snimljenima u posljednjih pet desetljeća, po izboru Diane Nenadić, potom švicarskom kazališnom i filmskom redatelju Milu Rauu, dok je Autorska večer posvećena Rajku Grliću, ujedno predsjedniku ovogodišnjeg međunarodnog žirija ZagrebDoxa.

Izvršna producentica festivala Petra Blašković rekla je da će festival ugostiti domaće i inozemne goste, a tradicionalno za dio dnevnog programa bit će besplatan ulaz.

Najavila je da će se tradiconalno nankon zatvaranja i dodjele nagrada održšati program The Best of Fest, s nagrađenim i najtraženijim filmovima festivala, te da će cijena ulaznica biti 25 kuna, a paket ulaznica za nagrađene filmove 70 kuna. Prodaja ulaznica počinje 8. lipnja na www. mojekarte.hr te za vrijeme festivala u predvorju Kina SC. (Hina)

Facebook Comments