Zagrebački klub HDZ-a i HSLS-a predbacio je gradonačelniku da u tri godine mandata nije ispunio obećanja, pripisavši gradskoj vlasti loše upravljanje otpadom te neučinkovite biciklističke staze i javni prijevoz kao i nedovoljno korištenje EU sredstava.
Nakon što je gradonačelnik Tomislav Tomašević tri godine na čelu Zagreba nazvao “zagrebačkom renesansom”, zastupnici kluba u četvrtak su na konferenciji za novinare uoči europskih izbora naveli njegove poteze koje smatraju loše ostvarenima ili neispunjenima.
Predsjednik Kluba HDZ-a i HSLS-a Mislav Herman naglasio je kako je Tomašević rekao da će zatvoriti odlagalište na Jakuševcu i riješiti zbrinjavanje otpada u prvoj godini mandata, a ni danas nemaju zakonom propisani plan gospodarenjem otpadom.
Istovremeno, taj isti Tomašević najavljuje Centar za zbrinjavanje otpadom iako je taj projekt daleko od realizacije”, kaže Herman.
Herman potvrđuje da je u tri godine Zagreb financijski uistinu prosperirao, ali tvrdi da je to rezultat rada Vlade a ne gradske vlasti. Tako navodi da su Zagrebu od 2017. prihodi porasli za 68 posto, i to većim osobnim dohodcima i većim uplivom novca od poreza na dohodak.
Ustvrdio je da je Zagreb jedini u Hrvatskoj koji imaju maksimalne stope poreza na dohodak iako je Vlada poreznom reformom zamislila da svim građanima narastu plaće ukidanjem prireza odnosno stope poreza na dohodak.
Zastupnici tvrde i da je Grad uštedio 100 milijuna kuna na struji zahvaljujući subvenciji Vlade koja je također spriječila porast cijena vodnih usluga pa se ne slažu s gradonačelnikovom tvrdnjom da cijene komunalnih usluga nisu rasli samo zahvaljujući dobroj gradskoj upravi.
Na tom tragu navode i je 410 tisuća kućanstava imalo subvencionirani plin te da je Vlada u protekle tri godine već spasila Gradsku plinaru Zagreb, i podsjećaju na aktualni problem s opskrbom plina, za koji također optužuju gradsku vlast.
Gradski HDZ i HSLS tvrde također da je grad u gradnji i obnavljanju vrtića, bolnica i i drugih ustanova samo izvođač radova jer to i organizira i plaća HDZ-ova Vlada koja je do 23. svibnja 2024. ugovorila 512 projekata u vrijednosti 2,5 milijarde eura.
Lošim vođenjem grada pripisali su i neuspjelu najveću investiciju u zagrebačku vodovodnu infrastrukturu.