ZAGREBAČKA KATEDRALA Evo koje dijelove su rijetki primijetili!

3. travnja 2020. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam ZAGREBAČKA KATEDRALA Evo koje dijelove su rijetki primijetili!

Slavko Midzor/PIXSELL


Među mnogobrojnim ukrasima i uresima zagrebačke katedrale, gotovo nezapaženo prolaze ukrasi uz prozore sjevernog zida lađe katedrale: radi se o šesnaest konzola razmještenih po četiri na vanjskom i unutarnjem licu zida uz četiri visoka gotička prozora.

Prikazuju ljudska lica, demone, đavole, hibridne mitske životinje i floralne ukrase. Iako su vrhunske izvedbe i ljepote, prolazili su nezapaženo, jer se nalaze na velikoj visini, te su oku površnog promatrača redovito promicali. Primijetili su ih s pažnjom tek slovenski povjesničar umjetnosti Emilijan Cevc i njegova zagrebačka kolegica Anđela Horvat, koja ih je temeljito proučila.

Pisali smo nedavno o demonskim maskama koje je na neke križevačke i zagrebačke fasade postavio arhitekt Podhorski, te da se radi o srednjovjekovnoj tradiciji tzv. ‘čuvara’. Istu svrhu imaju i ove konzole na Zagrebačkoj katedrali.

Katedrala je građena pomalo, dograđivana i pregrađivana kroz duga stoljeća, a ovaj dio gdje se nalazi ova ‘galerija čudovišta’ izveden je početkom 15. stoljeća u vrijeme biskupa Eberharda. Nažalost, konzole s vanjske strane zida veoma su oštećene kroz utjecaj atmosfere, te odlamanje manjih dijelova  sa većih visina, dok su konzole unutar katedrale dobro očuvane.

Pas koji grize plijen, đavo, lisnata maska, još jedna đavo, lavica, grifon, samo su neke od tema ovih sjajnih kasnogotičkih plastika, a možda je najljepša muška glava, oko koje se struka slaže da najvjerojatnije prikazuje vodećeg majstora klesara i graditelja ovog dijela katedrale. Lice je izrazito portretnih crta, te je kao takvo odličan kiparski rad.

Valja imati na umu da u tom vremenu isti majstor objedinjuje vještine kipara, klesara, graditelja, arhitekta i statičara. Majstor ovih radova najvjerojatnije je Janko Parler, sin velikog majstora Petra Parlera, protomajstora Svetog Vida u Pragu. No i ako se ne radi o ovom majstoru, svakako se radi o nekom majstoru sa (ne)posrednim iskustvom praškog gradilišta.

Najveći češki vladar Karlo IV., želio je svojim katedralom nadmašiti sve viđeno, a prvenstveno bečki Stephansdom, pa je u tu svrhu angažirao kelnskog majstora Petra. Praška katedrala postaje glavno rasadište ideja i koncepata za kraj 14. stoljeća, pa majstori iz Praga dolaze i u Donju Štajersku, gdje grade u Ptujskoj Gori i Hajdini.

Mlađi Karlov sin Sigismund, u to je vrijeme hrvatsko-ugarski kralj, te je možda on osoba koja posreduje da majstori iz Praga dolaze i u Zagreb. Jedna od prepoznatljivih ‘potpisa’ praške majstorske radionice bile su i demonske maske koje se kao čuvari postavljaju na portale, konzole svodova i fasade crkvenih građevina.

Dalji odjek ove radionice nalazimo i u Svetom Križu u Križevcima, gdje u svetištu stoje nasuprot dvije konzole, jedna sa demonskim delfinom, a druga s muškim portretom. Možda je i ovo portret majstora križevačkog svetišta, koje se izvodi u prvoj polovini 15. stoljeća.

Pogledajte!

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Katedrala u Zagrebu

Sveti Vid u Pragu

Sveti Vid u Pragu

Sveti Vid u Pragu

Sveti Vid u Pragu

Sveti Vid u Pragu

Hajdina

Hajdina

Ptujska Gora

Ptujska Gora

Sveti Križ Križevci

Sveti Križ Križevci

Facebook Comments