Država je za besplatnu pravnu pomoć u prošloj godini izdvojila rekordnih gotovo 1,2 milijuna eura, najviše za pružanje primarne pravne pomoći koju je koristilo oko 15.000 građana u više od 24.000 slučajeva, najčešće u područjima radnog i obiteljskog prava.
To pokazuje Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u kojem se navodi da je tijekom 2025. poduzet niz mjera usmjerenih na jačanje sustava besplatne pravne pomoći kako bi on bio dostupniji građanima, učinkovitiji u pružanju usluga i financijski održiviji.
Za besplatnu pravnu pomoć u 2025. godini isplaćeno je rekordnih 1,17 milijuna eura, što je gotovo 17 posto više nego godinu ranije.
Najveći dio sredstava, nešto više od 871.000 eura, utrošen je za financiranje primarne pravne pomoći, dok je za sekundarnu pravnu pomoć isplaćeno oko 284.000 eura.
Primarnu pravnu pomoć dobilo više od 15.000 korisnika
Ovlaštene udruge i pravne klinike tijekom 2025. godine pružile su primarnu pravnu pomoć za ukupno 15.757 korisnika, što predstavlja blagi porast u odnosu na 2024. godinu.
Ta vrsta pomoći obuhvaća primjerice pravni savjet, pravnu pomoć u sastavljanju pismena, zastupanje u upravnim stvarima, pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova, zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama.
Najveći udio korisnika primarne pravne pomoći činile su žene (u 67,3 posto slučajeva). Značajan dio korisnika bio je u dobi od 50 do 70 godina.
Prema podacima ovlaštenih udruga i pravnih klinika, među korisnicima je najviše bilo osoba iz opće populacije (4.277). Slijede osobe starije životne dobi (2.491 korisnik), žrtve uznemiravanja na radu i kršenja radničkih prava (1.813 korisnika) te žrtve nasilja (1.071 korisnik). Primarna pravna pomoć pružena je i pripadnicima nacionalnih manjina te osobama s invaliditetom.
Najveći broj pruženih usluga odnosio se na područje radnog i obiteljskog prava.
Od gotovo 24.500 evidentiranih slučajeva pružene pomoći, njih 10.856 odnosilo se na pravne savjete, što je ujedno bio najčešći oblik pružene pomoći.
Iako je broj korisnika primarne pravne pomoći u 2025. godini porastao, ukupan broj pruženih oblika pomoći u odnosu na 2024. godinu smanjen je za 3,36 posto. To, kako se navodi u izvješću, upućuje na zaključak da je smanjen broj korisnika koji su tijekom godine podnosili višestruke zahtjeve za primarnu pravnu pomoć.
Sekundarnu pomoć koriste i stranci
U području sekundarne pravne pomoći tijekom 2025. godine zaprimljeno je 2.945 zahtjeva, od kojih je odobreno 2.128, odnosno 71,3 posto. Na razini Hrvatske broj podnesenih zahtjeva povećan je za 1,38 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Sekundarna pravna pomoć odobravana je pretežito hrvatskim državljanima, kojih je među korisnicima bilo 2.555, ali i strancima, najčešće državljanima Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Sjeverne Makedonije.
U posljednje četiri godine, kao korisnici se pojavljuju i državljani Filipina, Iraka, Irana, Tunisa i Kazahstana.
Kao i kod primarne pravne pomoći, među korisnicima sekundarne pravne pomoći prevladavale su žene, koje su činile oko 65,6 posto ukupnog broja korisnika.
Prema mjestu prebivališta ili boravišta, najviše korisnika zabilježeno je u Primorsko-goranskoj županiji (229), slijedi Grad Zagreb (214), dok su Osječko-baranjska i Istarska županija imale po 204 korisnika.
Kao i prethodnih godina, pomoć se najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa.
Kroz sustav besplatne pravne pomoći u 17 godina njegova postojanja pružena je sekundarna pravna pomoć u 79.000 slučajeva. a primarna u više od 200. 000 slučajeva.