Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković predstavila je u ponedjeljak izmjene zakona o obeštećenju radnika Plobesta i Salonita u stečaju kojima se omogućuje da radnik izložen azbestu, njih još oko 400, dobije po 29.100 eura tijekom četiri godine, a prva rata planirana je krajem 2026.  godine.

Ovim izmjenama zakona koji se upućuju u javno savjetovanje, omogućuje se da pravo na obeštećenje ostvare i radnici koji su stvarno bili izloženi azbestu, a do sada nisu bili obuhvaćeni zakonskim rješenjem.

“Riječ je o pojedinačnoj naknadi od 29.100 eura, a u ovom trenutku možemo predvidjeti da je riječ o još približno u Salonitu i Plobestu oko 400 radnika. Znači, ukupni učinak je oko 10 ili 11 milijuna eura, no to je prijedlog”, rekla je na konferenciji za novinare Vučković.

Isplatu i osiguranje sredstava preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ministrica je poručila da ti zakoni predstavljaju dodatni angažman HDZ-ovih vlada u vezi s položajem radnika koji su bili izloženi azbestu te da je to poruka da Vlada neće zaboraviti ljude koji su zbog svog rada bili izloženi ozbiljnim zdravstvenim rizicima. Istaknula je da ta dva zakona predstavljaju društvenu i političku volju da dodatno država isto učini nešto za te radnike s obzirom na njihovo narušeno zdravlje, narušenu kvalitetu života i na povećanu izloženost siromaštvu.

Naglasila je da oba zakona imaju za obitelji pravo nasljeđivanja te pravni temelj u petogodišnjoj izloženosti azbestu.

Što se tiče Plobesta rekla je da je još uvijek pravni temelj petogodišnja izloženost azbestu no ona se ne sagledava od datuma 8. listopada 1991. nego je mogla nastati i prije toga uz uvjet da je radnik zatečen u radnom odnosu 8. listopada 1991.

Što se tiče Salonita, rekla je da se obiteljima radnika koji su nažalost preminuli, a imali su pravo na naknadu omogućuje se pravo nasljeđivanja isto kao što je to već omogućeno Zakonom o obeštećenju radnika Plobesta.

Ako bude trebalo, dodatno će se provjeriti lokacije koje su već prošle sanaciju

Na novinarsko pitanje što je s bivšom tvornicom Salonit koja je sanirana ali se tvrdi da je i dalje puna azbesta, ministrica je rekla da će lokacije koje su već prošle sanaciju, ako će trebati, dodatno provjeriti. Istaknula je da je u Planu gospodarenja otpadom jedino preostala za sanaciju lokacija pod nazivom “Kosica”, projekt vrijedan oko četiri milijuna eura koji će se financirati iz EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ta sanacija će uskoro početi i trebala bi završiti u 2027.

Načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Sanja Radović predstavila je nacrt Naputka o informacijskom sustavu gospodarenja otpadom, koji se također upućuje u javno savjetovanje a cilj mu je jasno normirati i urediti vrste podataka te njihovu dostupnost u informacijskom sustavu gospodarenja otpadom. Naputkom se detaljno uređuje funkcioniranje ključnih elemenata informacijskog sustava gospodarenja otpadom uključujući elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO), registar djelatnosti gospodarenja otpadom, evidenciju lokacija odbačenog otpada (ELOO), registar proizvođača s proširenom odgovornosti (RPPO) te preglede podataka i tematska izvješća o gospodarenju otpadom.

Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer predstavio je Nacrt Pravilnika o zaštiti i očuvanju Parka prirode “Žumberak – Samoborsko gorje”, koji se također upućuje u javno savjetovanje a kojim se pobliže propisuju mjere zaštite, očuvanja, unaprjeđenja i korištenja tog parka prirode kao i njegove upravljačke zone.

Na pitanje novinara hoće li se u novom parku prirode Zagorske gore stopirati otvaranje kamenoloma, ministrica Vučković je rekla da bi djelatnosti koje su dozvoljene u tom parku trebale biti one koje su sukladne načelima održivog upravljanja i razvoja, a kamenolomi to nisu. Međutim, do sada je vrijedilo postupanje da djelatnosti koje su zatečene mogu nastaviti za vrijeme dok imaju dozvole. Poručila je da ako to pitanje treba dodatno urediti, onda treba vrijediti na jednak način za sve parkove prirode.