Županijska organizacija Hrvatske stranke umirovljenika Zagrebačke županije i GO HSU Vrbovca sinoć je u Vrbovcu organizirala javnu tribinu o najavljenoj reformi hrvatskog mirovinskog sustava. Tribini su bila nazočni pored članova HSU-a iz Svetog Ivana Zeline, Vrbovca, Gradeca, Rakovca, Dubrave, Kloštar Ivanića i drugi umirovljenici, ali i radnici koji se spremaju u mirovinu.
Tribinu su održali Željko Šemper, član Nacionalnog vijeća za mirovinski sustav i Silvano Hrelja, saborski zastupnik i predsjednik HSU-a.
Željko Šemper informirao je okupljene predstavnike gradskih i općinskih organizacija HSU-a, da je Vlada fokusirana na uvođenje strože penalizacije prijevremenog odlaska u mirovinu, skraćenje roka za uvođenje produljenog radnog staža na 67 godina do 2028., umjesto do ranije propisane 2038.
Istodobno Vlada se zalaže za smanjenje liste zanimanja i zamjenu beneficiranog radnog staža tzv. profesionalnom mirovinom, te povećanje individualne mirovinske štednje (tzv. drugog mirovinskog stupa) s 5% na 10% u roku od 5 godina. Na kraja, Vlada je za uvođenje državne naknade za osobe starije od 65 godina bez staža i za one s nedovoljnim stažom.
Predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću za mirovinski sustav se tome protive i smatraju da bi prioriteti mirovinske reforme trebali biti poboljšanje formule za usklađivanje mirovina s troškovima života i plaćama u korist umirovljenika.
Istodobno umirovljenici su za smanjivanje razlike između mirovina osoba umirovljenih do i nakon 1999. godine, te za usklađivanje regulative za obiteljske mirovine i regulative za penalizaciju pri odlasku u prijevremenu mirovinu s praksom u EU, te ukidanje 3% zdravstvenog doprinosa na mirovine veće od 5.000 kuna.
Nacionalno vijeće za mirovinski sustav je savjetodavno tijelo Vlade RH sastavljeno od po 3 predstavnika Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika te predstavnika ministarstava rada i mirovinskog sustava, zdravstva i financija.
Član Nacionalnog vijeća za mirovinski sustav Željko Šemper i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja nisu optimistični, da bi Vlada RH prihvatila njihove zahtjeve, iako taj trošak, ako bi se u mirovinski sustav uvelo pravde i reda, ne bi bio toliko velik, kao što se predstavlja.
Posebno ih brine, što umirovljenici i budući umirovljenici, bez obzira na svoje interese, većinom glasaju za stranke kojima status i prava umirovljenika nisu prioritet.
Dragan Vicković/prigorski.hr