Hrvatskom saboru Vlada je sa sjednice u petak predložila da prihvati izvješće glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava za 2025. godinu te da odbije SDP-ov prijedlog zaključka o definiranju i reguliranju seoskog agroturizma u novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti.

Iz Kluba SDP-a u svom zaključku navode da je Hrvatska jedna od rijetkih članica Europske unije koja nije definirala seoski agroturizam ni u jednom zakonodavnom aktu, a Vlada u mišljenju upućenom Saboru odgovara kako to nije točno. 

“Pojam agroturizma razumijeva se kao turistička ponuda na poljoprivrednom gospodarstvu koja je u vezi s poljoprivrednom proizvodnjom toga gospodarstva, ali u pravilu ne postoji službena definicija. Ova aktivnost nije zakonski definirana niti na razini EU, niti u većini država članica, što je vidljivo iz objavljene studije o agroturizmu u Europi”, poručuju iz Banskih dvora. 

Ističu kako je Italija iznimka među državama članicama jer ima poseban zakon kojim je uređen agroturizam dok druge države ovo područje uređuju raznim propisima.

Iz Vlade odbacuju tvrdnje SDP-a

Poručuju i kako nije točno ni da se postojećim zakonodavnim okvirom u Hrvatskoj ograničava pružanje ugostiteljskih usluga samo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Navode kako te usluge mogu pružati svi oblici poljoprivrednika, kako trgovačka društva, obrti i zadruge upisani u Upisnik poljoprivrednika, tako i OPG-ovi upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, pri čemu ih OPG-ovi pružaju po pojednostavljenim uvjetima. 

“Stoga je pozivanje na praksu EU zavaravajuće jer Republiku Hrvatsku od drugih država članica razlikuje prepoznavanje OPG-ova kao strateškog oblika poljoprivrednika, iz čega proizlaze određene pogodnosti namijenjene upravo OPG-ima. Takva praksa ne postoji u drugim državama članicama te su uvjeti poslovanja u njima jednaki za sve poljoprivrednike”, naglašava se u mišljenju Vlade. 

Odgovor i Udruzi ruralnog turizma Hrvatske

Vezano za prijedlog Udruge ruralnog turizma Hrvatske da se u prijedlogu zakona, koji je u petak upućen u Sabor, uvede pojam turističko poljoprivredno gospodarstvo, Vlada ističe da bi takvo definiranje dovelo do narušavanja ustavnog načela jednakog pravnog položaja poduzetnika u odnosu na ugostitelje koji nisu upisani u Upisnik poljoprivrednika.

Vlada ističe kako određene ugostiteljske usluge mogu pružati i nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u okviru registrirane dopunske djelatnosti pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Mogu pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela i pića iz pretežito vlastite proizvodnje za najviše 80 gostiju istodobno u uređenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, kažu iz Banskih dvora. Dodaju i kako se navedene usluge mogu pružati i za više od 80 osoba radi organiziranja prigodnih tradicijskih proslava i manifestacija najviše deset puta tijekom godine, uz obvezu prijave tri dana prije. 

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu također se može pružati i usluga smještaja u sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše deset soba, odnosno za 20 gostiju istodobno, dodaje se. Iz Vlade pojašnjavaju kako se u taj broj ne ubrajaju pomoćni kreveti ili robinzonski smještaj, kamp, kamp-odmorišta s ukupno najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno, a ni djeca do 12 godina starosti. Gostima mora biti omogućeno korištenje usluge pripremanja i usluživanja jela, pića i napitaka kao doručak, polupansion ili puni pansion iz pretežito vlastite proizvodnje za do 80 gostiju istodobno.

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mogu se pružati i usluge u turizmu sukladno propisima, a obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje pruža ugostiteljske usluge može koristiti i komercijalni naziv turističko seljačko domaćinstvo, turističko seljačko gospodarstvo, agroturizam i drugi odgovarajući naziv, ističe se.

Vlada prihvatila Turudićevo izvješće za 2025.

U Izvješću glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića o radu državnih odvjetništava u 2025. godini, na koje je Vlada je dala pozitivno mišljenje te predložila Saboru da ga prihvati, navodi se da su u prošloj godini državna odvjetništva riješila  više predmeta nego što su ih zaprimila, čime je sustav prvi put nakon duljeg razdoblja počeo smanjivati postojeće zaostatke.

Tako su lani državna odvjetništva zaprimila 233.305 novih predmeta, što je jedan posto manje u odnosu na 2024., dok je ukupan broj riješenih predmeta veći za pet posto. Neriješeno je ostalo 48.908 predmeta, što je 15 posto manje u odnosu na 2024.

Stopa ažurnosti porasla je s 98 na 104 posto, a vrijeme rješavanja predmeta i dalje se smanjuje. Također, zadržan je trend uspješnosti dobivenih parnica u korist države. U izvješću se izdvajaju trendovi u korupcijskim predmetima i radu Uskoka, koji je u 2025. zaprimio 2301 prijavu, što je oko 20 posto više nego godinu ranije.

Tijekom godine je sudskim presudama ukupno oduzeto 12,6 milijuna eura, što je najmanji iznos u petogodišnjem razdoblju.

U 43 državna odvjetništva – 26 općinskih, 15 županijskih te Uskoku i DORH-u, bilo je zaposleno 2028 izvršitelja, a zaposlenih osoba bilo je 37 više nego godinu prije.

To je treća godina u kojoj se povećava broj zaposlenih, a riječ je o pozitivnom trendu i prestanku povećanog odljeva kadrova iz državnog odvjetništva, ističe se u Izvješću. Pri tome je broj državnoodvjetničkih dužnosnika povećan za sedam posto, no izazov predstavlja prosječna dob zaposlenih. 

Za rad državnih odvjetništava u 2025. odobrena su sredstva veća za 18,3 posto u odnosu na 2024.