Vlada je na sjednici u petak donijela Uredbu i nekoliko odluka kojima se povećavaju iznosi pomoći izravnanja lokalnim jedinicama za decentralizirane funkcije zdravstva, školstva, vatrogastva i socijalne skrbi u 2025. godini.

Uredbom o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2025. godinu definira se ukupan iznos od 332,4 milijuna, što je nešto više nego 2024. kada je iznosio 309,3 milijuna eura.

“Sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije osigurana u Državnom proračunu za 2025. godinu iznose 218,3 milijuna eura, a radi se o sredstvima koja se isplaćuju onim jedinicama lokalne samouprave koje za pojedinu preuzetu javnu decentraliziranu funkciju ne prikupe dovoljno sredstava od uvećanog udjela u prihodima od poreza na dohodak kako bi dostigli minimalne financijske standarde”, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Iznos pomoći izravnanja za zdravstvo povećavaju se za pet posto, osnovno i srednje školstvo te vatrogastvo za sedam posto, a socijalnu skrb (domove za starije) za 16 posto.

Decentralizirana sredstava za osnovne škole u 2025. iznose 138 milijuna i 637.286 eura, za srednje škole i učeničke domove 68 milijuna i 626.010 eura, a utvrđen je i iznos od 6 milijuna i 802.295 eura za povećane rashode prijevoza osnovnoškolskih učenika, koji je u prošloj godini iznosio 2,5 milijuna eura.

Za decentralizirane funkcije zdravstva za sve županije i Grad Zagreb utvrđen je iznos od 45 milijuna i 245.618 eura, za domove za starije 28 milijuna i 954.115 eura, a za financiranje rashoda javnih vatrogasnih postrojbi, kojih je 75, 50 milijuna i 920.224 eura.

Iznimno, propisuje se Uredbom, za vrijeme trajanja programa mjera i aktivnosti obnove, dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija mogu utrošiti u svrhu saniranja šteta i obnove zbog potresa na svom području.

Konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila nacrt konačnog prijedloga Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji se usklađuje s izmjenama regulatornog okvira EU.

“Direktivom o energetskoj učinkovitosti postavljen je novi obvezujući prag o potrošnji energije na nivou EU do 2030. godine, a države članice su dužne doprinositi zajedničkom cilju smanjenja potrošnje energije”, napomenuo je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Izmjenama Zakona uvode se novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, čime se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije.

“Smanjenje potrošnje energije se provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva”, dodao je ministar.

Strankama obveznicama, nadalje, uvodi se obveza plaćanja naknade za neostvarene kumulativne uštede energije u 2030. godini za one opskrbljivače koji ne ostvare zadane ciljeve ušteda energije, a predlaže se da se ne povećavaju godišnje stope obveze uštede energije u sustavu obveza kako ne uzrokovale probleme u poslovanju opskrbljivača energijom, kazao je Šušnjar.

“Da bi se postigli zadani ciljevi, predlaže se da se dodatne uštede energije postignu alternativnim mjerama politike te se predlaže podizanje udjela ostvarenja ušteda energije alternativnim mjerama s 50 na 70 posto”, istaknuo je.

Predviđa se osnivanje europske baze podataka o potrošnji energije podatkovnih centara te se zbog toga, nastavio je, uvodi obveza operatorima podatkovnih centara koji djeluju na području RH objava podataka o potrošnji energije.