Vlada je na sjednici u srijedu donijela odluke o pokretanju pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora (KU) za javne službe te imenovala pregovaračke timove čime i formalno počinje proces pregovora sa sindikatima o budućim pravima zaposlenika u tom sektoru.
Pregovarat će se o KU za djelatnosti socijalne skrbi, za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, za znanost i visoko obrazovanje, za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kao i o granskom kolektivnom ugovoru (GKU) za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna.
Pregovori su nužni s obzirom na to da su KU za javne službe istekli i na snazi je produljena primjena odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima zaposlenika.
Obrazlažući odluku za zaposlenike u ustanovama u kulturi, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je dosadašnju dobru suradnju sa sindikatima. “Na tragu i tog značajnog povećanja i koeficijenata i plaća razgovarat ćemo, u prvom redu, o uvjetima rada”, rekla je.
Usvojena Povelja o urbanom razvoju RH
Vlada je prihvatila i Povelju o urbanom razvoju Republike Hrvatske koja se donosi radi poticanja razvoja pametnih, održivih i uključivih gradova, a potpisat će ju s 22 hrvatska grada.
U financijskoj perspektivi 2021. – 2027., kao Vlada smo stvorili pretpostavke za korištenje dvostruko više sredstava iz europskih fondova za održivi urbani razvoj u odnosu na prethodnu financijsku perspektivu, istaknuo je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić,
U provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, kao alata za provedbu održivog urbanog razvoja uključena 22 hrvatska grada, naveo je, a za njih je osigurano 680 milijuna eura bespovratnih sredstava te dodatnih 170 milijuna eura kroz novoformirani urbani razvojni fond.
“Ukupno je to 850 milijuna eura osiguranih za ulaganja u gradove do 2030. godine kako bi oni postali zeleniji, digitalni i tehnološki napredni gradovi”, naglasio je.
Četiri grada središta su urbanih aglomeracija – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, deset ih je središte većih urbanih područja – Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci, a osam gradova središta su manjih urbanih područja koji su sjedišta županija – Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.
Po uzoru na EU urbanu agendu, i u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom i preporukama OECD-a, dodao je Erlić, cilj Vlade je maksimalno iskoristiti potencijal gradova za rast i razvoj, a te gradove prepoznajemo kao pokretače društvenih promjena i važne partnere u politici ujednačenog regionalnog razvoja.
“Provedbom Povelje stvorit će se uvjeti za uspostavu kontinuiranog dijaloga, partnerstva i suradnje svih relevantnih dionika te unaprijediti postojeća zakonodavna regulativa za urbani razvoj”, istaknuo je.
U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice uputila izmjene i dopune Zakona o kvaliteti zdravstvene zaštite kojim se, među inim, dopunjuju odredbe vezane uz područje osiguranja kvalitete zdravstvene zaštite u dijelu procjene zdravstvenih tehnologija.
Propisuje se tako da troškove postupka procjene zdravstvenih tehnologija snosi podnositelj zahtjeva, a visinu tih troškova odlukom utvrđuje ministar zdravstva.
Mijenjaju se i odredbe koje se odnose na novčane kazne na području praćenja kvalitete zdravstvene zaštite i akreditacijskog postupka, a radi uvođenja eura u RH.