Danas je u Banskim dvorima održana 95. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda.

Vlada je donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a osnovano je i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je članstvo u eurozoni jedna od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, dodavši da je to ostavljeno volji države članice.

Pojasnila je da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa.

Dalić je kazala da Hrvatska danas u najvećoj mjeri udovoljava svim kriterijima nominalne konvergencije.

Kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u Europskoj uniji. Ta je razina dohotka, pojasnila je potpredsjednica Dalić, na otprilike onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.

“Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu”, naglasila je.

Isto tako, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, gdje država kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine.

To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala.

Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka (HNB) s Europskim sustavom centralnih banaka, a s druge strane, intenzivnu komunikaciju vodit će ministarstva sa tijelima Europske komisije.

“Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, a i s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro”, kazala je Dalić.

Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru.

“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za sudjelovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu”, rekla je.

Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnima, a najveći trošak je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.

Istaknula je da je naša je monetarna politika danas u značajnoj mjeri ograničena upravo zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visoko euroiziran i HNB ustvari diskrecijski može upravljati negdje između 20 i 30 posto novčane mase. “Sve ostalo je pod utjecajem politika vezanih uz euro”.

Vezano uz kretanje cijena u trenutku konverzije, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječne razine cijena između 0,2 i 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura.

“Međutim, sve pripreme u narednim godinama bit će usmjerene na to da taj utjecaj uvođenja eura na cijene bude minimalan”, kazala je Dalić.

Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će jednim dijelom vezani uz prijenos dijela rezervni od HNB u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako e HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke.

Hrvatska će morati sudjelovati u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina.

“Nema ciljanog datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina”, zaključila je potpredsjednica Vlade.

prigorski.hr

fah