“Vjera i politika u odgoju, obrazovanju i zdravstvu” naziv je četvrte iz ciklusa tribina posvećenih vjeri i politici koja je u sklopu serijala tribina „Korizma na Peščenici“ održana u srijedu 22. ožujka u dominikanskom samostanu bl. Augustina Kažotića u Zagrebu.
Sudjelovali su dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Dubravka Hrabar i ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić. Voditelj je bio dominikanac dr. Anto Gavrić.
Prof. Hrabar je, govoreći o tzv. konzervativnoj revoluciji, istaknula da je taj termin prvi put spomenut u jednim novinama 2004. vezano uz petero javnih ljudi, među kojima je bila i ona osobno. Naglasila je da je došlo vrijeme da Hrvati slobodno kažu tko su i što su. Podsjetila je kako je Isus poručio: Ne bojte sam, ja sam s vama i pojasnila da se ona zato ne boji javno govoriti jer da ako se radi pošteno, po savjesti, bez kalkulacija, da će dobro na kraju uvijek pobijediti. Prof. Kujundžić je podsjetio na to da nije važno što se govori, već tko govori. I da oni koji napadaju kršćanske vrijednosti, čine to u dnevno-političke svrhe, da njih sadržaj ne zanima.
Hrvatska nacija opstala je zahvaljujući Katoličkoj Crkvi, da nije bilo Katoličke Crkve, hrvatskog naroda više ne bi bilo – istaknuo je prof. Kujundžić. Osvrnuo se i na aktualnu problematiku vezanu uz abortus te naglasio da život počinje od začeća i da po tom pitanju nema dvojbi.
Obrazlažući jesu li kod nas ugroženija prava obitelji od prava djeteta, prof. Hrabar je naglasila da su sve civilizacije koje su zanemarile obitelj propale i da za to postoje dokazi. Ako se nedjeljom radi, obitelj je ugrožena, tada odgoj preuzimaju škola, internet, društvene mreže, ulica, a škola je najprije obrazovna ustanova.
Djeca su kod nas zaštićena na normativnoj razini, ali roditelji nemaju kada odgajati djecu, usađivati im vrijednosti, upućivati ih na duhovnost, zaključila je prof. Hrabar pojašnjavajući da hrvatske i europske vrijednosti nisu iste jer da je Hrvatska još uvijek tradicionalna zemlja, a da u europskom ustavu nema riječi kršćanstvo.
Vjera i politika se međusobno ne negiraju, rekao je prof. Kujundžić podsjećajući na to kako su Zapadna civilizacija i Europa nastale na univerzalnim kršćanskom vrednotama, od kojih mi Hrvati, istaknuo je, ne bismo trebali odustati bez obzira na sve mijene i prilagodbe.
Ako u sebi nemamo usađene kršćanske vrijednosti, prije ćemo krenuti stranputicama. Kad god se politika odmicala od naroda i univerzalnih kršćanskih vrednota, nije bilo dobro. Ako se te vrednote budu živjele uistinu, a ne samo deklarativno, Hrvatska će biti uređena zemlja u kojoj će se cijeniti znanje, rad, poštenje, zaključio je prof. Kujundžić. Govoreći iz svojega osobnog iskustva o svećenicima koji djeluju u bolnicama rekao je da nekad jedan svećenik u bolnici vrijedi više od 20 doktora jer svećenikov osmijeh, utješna riječ, ohrabrenje, beskrajno znače i bolesniku i obitelji.
Pripovijedao je o tome kako se kao ravnatelj Nove bolnice u Zagrebu založio za otvaranje bolničke kapelice. Onima koji ne vjeruju, kapelica u bolnici ne škodi, a nama koji vjerujemo, puno znači, iznio je svoje mišljenje. Osvrnuo se i na molitelje pred bolnicama. Rekao je da se moliti može svugdje, ali da misli da je primjerenije da se u dogovoru s ravnateljima bolnica moli u primjerenom prostoru, a ne na prolazu.
Dekanica Hrabar je iznijela, osvrćući se na stalne pritiske na vjeronauk u školi, da je vjeronauk u školi važan jer je dodatna odgojna metoda pa i zamjena za roditelje kada se oni ne stižu baviti djecom. Naglasila je da bi bilo dobro da HBK potpiše ugovor za dušobrižništvo na sveučilištima, ali da to ovisi o rektoru i sastavu senata. Objašnjavala je da i ostali profesori u obrazovnom procesu itekako mogu odgojno utjecati na djecu, čak i na fakultetima.
U tom je smislu pripovijedala kako bi ona, dok kao profesorica Obiteljskoga prava predaje razvod braka, uz činjenice koje predaje usput mogla navijati za razvod, ali da ona čini baš suprotno, da studentima tumači da se za brak vrijedi potruditi. Moja religija neodvojiva je od onog što predajem, posvjedočila je dekanica te se osvrnula i na problematiku zdravstvenog odgoja.
U javnosti se stalno postavlja teza da su napredni oni koji su za zdravstveni odgoj, a da su ostali nazadni. Većina svih nas je za sve module zdravstvenoga odgoja, osim za seksualni dio jer se u njemu nameće rodna ideologija, naglasila je. Prokomentirala je i problematiku otkrivanja istine o hrvatskoj prošlosti. Istaknula je da je istinu važno znati, kako god ona bolna bila. Ministar Kujundžić je rekao da je važno poboljšati i osuvremeniti odgoj, ali da se ne može dopustiti preodgoj što su zagovarali predvodnici kurikularne reforme.
Naglasio je da se kod svake promjene mora voditi računa u kulturološkim tijekovima nacije. I on se zauzeo za istinu o hrvatskoj povijesti o kojoj se treba razgovarati bez ostrašćenosti, a sa željom da se ružni dijelovi povijesti ne ponove. Potvrdio je da je u hrvatskom zdravstvu dug od osam milijardi kuna. Narod smo koji ima male plaće i malu zaposlenost, a očekujemo najviši stupanj zdravstvene zaštite, što naš sustav ne može izdržati.
Na nama koji upravljamo je da budemo što racionalniji u rashodima, ali to nije dovoljno, morat ćemo poraditi na prihodovnoj strani, naglasio je ministar i rekao da se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja puno, čak 15 posto, ali da je i to premalo jer premalo ljudi izdvaja tih 15 posto za zdravstvo. Na nama je sada da bez ostrašćenosti dogovorimo kako pronaći 2, 3 milijarde kuna koje nam sada manjkaju, zaključio je ministar.
Prof. Hrabar je govorila i o tome kako Hrvati imaju kompleks manje vrijednosti pa kao dodvorice naše vlasti potpisuju kojekakve dokumente da bi se svidjele svjetskim moćnicima. Istaknula je da moramo čuvati svoje, ne pristajati na sve pa čak i da bude manjih konflikata s Europskom unijom.
Naglasila je da je Udruga u ime obitelji odigrala povijesnu ulogu s referendumom o braku i da šutljiva većina treba uzeti sudbinu u svoje ruke, aktivirati se, prestati šutjeti, jer će u protivnom stvar u svoje ruke uzeti glasna manjina. Ministar Kujundžić je govorio o važnosti poticanja demografije u Hrvatskoj. Zaključeno je da su demografski problemi aktualni i u onim zemljama u kojima su veće plaće, a da bi za rješenje problema u Hrvatskoj veći materijalni poticaj trebala davati država, a da bi Crkva trebala naglašeno buditi osjećaje za vrijednosti zasnivanja obitelji i rađanja djece, uz naglašenu duhovnu dimenziju.
prigorski.hr