Krajem proteklog mjeseca u sklopu 5. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu u Cavtatu održana je svečanost dodjele nacionalnih nagrada „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award” u organizaciji Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj ,,Klub članova Selo”.
Posebno priznanje za očuvanje autohtonih sorti dodijeljeno je Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima i Rasadniku Kleščec. Nagradu je primila dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, a o počecima Kleščeca u Križevcima razgovarali smo s profesorom VGU-a Dragutinom Kamenjakom.
Naime, tu staru sortu revitalizirao je baš Dragutin Kamenjak, predavač Vinogradarstva i vinarstva na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. -Moglo bi se reći da je “Suncokret ruralnog turizma“ nagrada za cjelokupni trud koji je trajao puno godina. Drago mi je da je to prepoznato i nagrađeno na državnoj razini. Na taj način smo napravili lijepu bazu za ljude koji se bave proizvodnjom grožđa i vina – uvodno je kazao Kamenjak i dodao kako je malo nedostajalo da ova autohtona sorta u potpunosti nestane s ovoga područja.
– Davno prije s profesorom Nikolom Miroševićem na Kalniku markirani su trsovi Kleščeca u vinogradu gospodina Nemeca. Po smrti vlasnika u jednom starom stogodišnjem vinogradu u kojem je rastao Kleščec, njegov ga je sin odlučio iskrčiti. No znajući da smo već prije u tom vinogradu nešto istraživali, kontaktirao nas je i ponudio nam da uzmemo plemke, ukoliko možemo imati od njih kakve koristi. To je bilo 2003. godine, uspjeli smo brzo reagirati te je naša domaća sorta očuvana zahvaljujući Gradu Križevcima i Županiji, koji su financijski poduprli projekt – rekao je Kamenjak i dodao kako je u prvom projektu napravljena inventarizacija i gospodarsko vrednovanje sorte kako bi se vidjelo vrijedi li sorta na vinorodnim područjima unutar Županije.
– Iz tog projekta izrodio se sadni materijal koji je razmnožen u Mađarskoj. Studenti su obavljali studentsku praksu tijekom daljnjih istraživanja i provedena je masovna selekcija i dalje razmnožavanje u podignutim vinogradima.
To je omogućilo da dođemo do odabira najboljih pojedinih trsova koji su u drugom projektu prošli zdravstvenu kontrolu – kontrolu na viruse, genetska istraživanja koja su potvrdila autohtonost sorte. To je rađeno u suradnji s fakultetom u Zagrebu, a u Institutu Geisenheim u Njemačkoj proizveden je bazni materijala kojim je podignut rasadnik u Križevcima koji je i dobio ovu nagradu – rekao je Kamenjak i dodao kako je najvažnije što je dobiven certificirani sadni materijal za dalje širenje autohtone sorte. U rasadniku je provedena i analiza unutarsortne varijabilnosti 20 klonskih kandidata Kleščeca, pa se u budućnosti možda i izdvoje gospodarski bolji klonovi sorte.
– Sorta je u malim količinama sađena i raširena i na području Međimurske i Zagrebačke županije, a kod nas ima oko pet hektara vinograda pod Kleščecom. Dosad je posađeno oko 30.000 trsova pa u bližoj budućnosti sorta nije ugrožena. U rasadniku imamo 2.000 baznih trsova i svake godine ako treba možemo umnožiti oko 100 tisuća loznih cijepova. Svake godine i puštamo na tržište određenu količinu loznih cijepova za potrebe vinogradara za naše područje – kazao je Kamenjak i napomenuo da se tijekom istraživanja i sam dodatno zainteresirao za ovu autohtonu sortu. Imam oko hektar svoje površine pod vinogradima, oko 1.200 trsova Kleščeca i odavno sam u sustavu proizvodnje vina. U pravilu je svake godine 1.200 litara vina Kleščec, a zanima me samo vrhunska kakvoća.
Na svim ocjenjivanjima sam dobivao zlato ili za bod-dva ispod zlata. Zadnje ocjenjivanje na kojem je sorta dobila zlatnu medalju bilo je na ocjenjivanju autohtonih sorata Hrvatske na manifestaciji u Zagrebu pod nazivom “Vina od davnina”, čime je dokazano da se može postići izvrsna kvaliteta pored puno razvikanijih autohtonih vina, pa sam na tu zlatnu medalju posebno ponosan. Posebno mi je drago da i drugi vinogradari s vinom ove sorte postižu također dobre uspjehe na ocjenjivanjima.
– Sorta je sklona prerođivanju. Prošle godine smo u rasadniku imali 6,5 tona na 2.000 trsova. To je preko tri kile grožđa po trsu, što se smatra prevelikim urodom za vrhunsku kakvoću vina. Sorta ima dobar rodni potencijal i uz redukciju uroda vjerojatno bi se postizali još bolji rezultati kod kakvoće grožđa.
Samo grožđe nema izražene specifične primarne arome, no ona posebna, svojstvena sorti i prepoznatljiva u vinu, razvije se u procesu vrenja. Lani su šećeri bili 89 Oechsla u vrijeme berbe, što je vrlo dobro uz pojačani urod, kiseline su bile izvrsne oko 7 gr/litri. Sorta ima kvalitetu i za rod i za visoku kvalitetu budućih vina – kazao je Kamenjak i dodao kako ima još prostora za istraživanje sorte za neke druge stilove vina, npr. pjenušce.
– Vino je skladno, pitko i postiže alkoholnost koja nije previsoka, između 12 i 13 s blagom aromom svojstvenoj sorti – istaknuo je Kamenjak dodavši kako se vino ni slučajno ne treba miješati s vodom. Gemišt se može raditi od bilo koje sorte, pogotovo ako je vino ciljano da bude gemišt vino, onda mora imati jači kiselinski sastav u sebi. Kleščec ima lijepe kiseline, u vinu treba uživati bez vode, ali ukusa ima različitih. Vino se pije iz užitka, a voda se naknadno može popiti za žeđ – kazao je i osvrnuo se na budućnost sorte.
– Završetkom radnog vijeka bavit ću se sortom iz ljubavi za sebe, a veći proizvođači kroz vinski marketing mogu puno učiniti. Vjerujem da će ubuduće biti još puno lijepih priča od Kleščeca – zaključio je Kamenjak. Nakon razgovora posjetili smo i Rasadnik. Pogledajte video.