Visoki ulazni troškovi i smanjenje stočnog fonda i obujma proizvodnje jesu glavne poteškoće hrvatskog stočarstva danas te je potrebno mijenjati politiku potpora i fokusirati se prema većim i produktivnijim investicijama, istaknuto je na 1. Danima hrvatskog stočarstva u Osijeku.
No okruglom stolu „Budućnosti hrvatskog stočarstva – pogled s razine donositelja odluka“ uz ravnateljicu HAPIH-a doc.dr.sc. Darju Sokolić sudjelovali su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Antun Vujić, podpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam prof.dr.sc. Dragan Kovačević, kao predstavnik uzgojnih udruženja suorganizatora Branko Kolak (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda).
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević ocijenio je kako unatoč brojnim ulaganjima stanje i trendovi u hrvatskom stočarstvu nisu dobri, jer je zadnjih deset godina izgubljeno oko 15 posto svinja i 4,5 posto goveda.
„Kada se promatra fizički obujam proizvodnje proizvoda kao što su meso, jaja i med, u zadnjih deset godina vidi se pad od 20 posto, a kod mlijeka pad je još veći, oko 30 posto“, dodao je Kovačević.
“Sve to govori da moramo mijenjati politiku potpora koje su raspršene i više se fokusirati prema produktivnosti i investicijama koje su u skladu s trendovima. Imamo sjajne proizvođače, koji su uložili ogromna sredstva u tehnologiju te veterinarsko-zdravstvene i biosigurnosne mjere i to su proizvodnje koje treba odvojiti od klasičnog ruralnog razvoja”, ocijenio je Kovačević.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede RH, Zdravko Tušek, rekao je da je od 2013. godine iz EU fondova i državnog proračuna, u stočarstvo investirano 1,3 milijarde eura, kroz izravne potpore dohotku i investicije.
„U strategiji razvoja poljoprivrede jasno smo odredili nam je stočarstvo strateški interes, zbog čega smo osigurali 3,8 milijardi eura kako bi taj sektor učinili produktivnijim i konkurentnijim“, rekao je Tušek.
Ističe i kako se zadnjih 15 godina događaju promjene u poljoprivredi, ne samo u Hrvatskoj već u čitavoj Europi, odnosno svjedočimo određenom restrukturiranju pri čemu manji proizvođači koji nisu konkurentni i ne mogu se nositi s izazovima globalizaciju, postupno u nekim sektorima odustaju od proizvodnje.
Zvonimir Širjan je komentirao raspršenost potpora, pa je tako unatoč većoj količini investiranog novca manji efekt, jer se po jedinici proizvodnje dobiva zapravo manje u odnosu na prijašnje godine. Brinu ga još i pitanja povijesnih prava koja će se na europskom nivou za koju godinu ukinuti. -Do 2026. godine sva povijesna prava koja smo imali u proizvodnji će se ukinuti. Sva naša gospodarstva koja su 2015. godine proizvodila, 2026. godine će imati bitno manje potpore – rekao je Širjan dodavši kako smatra da najgore tek dolazi.