Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Đurđevca vijećnici su donijeli Odluku o dodjeli javnih priznanja.
Javno priznanje Počasni građanin Grada Đurđevca dodjeljuje se gospođi Božici Jelušić
Gospođa Božica Jelušić rođena je u Pitomači 16. prosinca l951. godine. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se različitim poslovima u području kulture i obrazovanja. Do umirovljenja radila je kao srednjoškolska profesorica u Gimnaziji dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu.
Od 1969. godine javlja se u tisku, na radiju i televiziji. Objavila je 64 samostalna naslova (poezija, proza, putopisi, kritika, esejistika, likovne monografije i studije, poezija i proza za djecu, dijalektalni tekstovi). Ima opsežnu bibliografiju od oko 700 jedinica. Priredila je i kataloški popratila oko 250 izložaba u Hrvatskoj i BiH, s renomiranim hrvatskim slikarima i kiparima. Bavi se ekologijom, društvenim i političkim radom te povremeno publicistikom.
Kao suradnica listova i časopisa za mladež, objavila je više od osamsto tekstova različita sadržaja. Prevodi s engleskoga i njemačkoga jezika, crta, recitira.
Zastupljena je u četrdesetak antologija na hrvatskom i stranim jezicima te u školskoj lektiri i čitankama za sve razrede osmogodišnjeg školovanja. Stalna je suradnica Hrvatskog sabora kulture, u svojstvu izbornice i voditeljice književnih radionica. Članica je Društva hrvatskih književnika od 1974. godine.
Dobitnica je važnih književnih nagrada i priznanja: Nagrada 7 sekretara SKOJ-a, Maslinov vijenac za sveukupni opus, Galovićeva nagrada za djelo zavičajne tematike, Pasionska baština za duhovnu poeziju, Nagrada MH za najbolji roman, Nagrada Katarina Patačić za dijalektalnu poeziju, Nagrada “Tin Ujević”, Nagrada “Dubravko Horvatić” te dvadesetak nagrada na festivalima D. Domjanić u Zelini i Loboru za najljepši hrvatski putopis.
Javno priznanje Zlatna plaketa “Sveti Juraj” dodjeljuje se gospođi Kristinki Štefan
Gospođa Kristinka Štefan rođena je 16. listopada 1968. u Svetoj Ani. Po završetku visokoškolskoga obrazovanja 1992. zapošljava se kao inspektor u Službi društvenog knjigovodstva Bjelovar, a potom 1994. u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, a u čijim djelatnostima radi do danas.
Kristinka Štefan majka je kćerke koja je rođena kao osoba s intelektualnim teškoćama, a čije su ju posebnosti i različitosti, potaknule na samoobrazovanje o djeci i osobama s intelektualnim teškoćama kako bi kćerki pružila sve potrebno za njen razvoj i napredovanje.
Mjesto s mehanizmima potpore, podrške i pomoći djeci s intelektualnim teškoćama i njihovim roditeljima, Kristinka Štefan pronašla je u Udruzi za pomoć osobama s mentalnom retardacijom osnovanoj 1998. godine u Đurđevcu, odnosno u Udruzi današnjega imena Udruga Mali princ. Pokazavši se jednim od najenergičnijih roditelja po pitanju zalaganja za stalnim sustavom skrbi i aktivnosti za djecu s intelektualnim teškoćama te s vizijom kako iste zamisli provesti u djelo, gđa Štefan na Izbornoj skupštini 2005. godine postala je predsjednica Udruge. U obnašanju je te funkcije sve do danas, dakle punih 17 godina, i to na volonterskoj bazi.
Gospođi Katarini Birta
Gospođa Katarina Birta rođena je 07.04.1957. godine u Đurđevcu. Gimnaziju je završila u Đurđevcu 1975. godine, a nakon toga upisala Višu školu za socijalni rad u Zagrebu. Kao socijalni radnik započela je s radom još 1980. godine u Centru socijalne zaštite Virovitica, gdje je radila do 2005. godine, kada se zaposlila na radnom mjestu socijalnog radnika u Centru za socijalnu skrb Đurđevac. Uz rad je završila i diplomski studij Socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 01.10.2006. godine do 02.10.2020. godine bila je ravnatelj Centra za socijalnu skrb Đurđevac u četiri mandata. Od prestanka mandata, nastavila je obavljati poslove socijalnog radnika u Centru za socijalnu skrb Đurđevac, a od 07.04.2022. godine nalazi se u mirovini.
Kao ravnatelj ustanove, inicirala je prijavu i provedbu projekta „Novo sutra za romsku zajednicu Đurđevac“ te je Centar za socijalnu skrb Đurđevac prvi centar za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj koji je samostalno provodio projekt iz pretpristupnih fondova EU. Ciljevi projekta bili su zaustavljanje trenda socijalne isključenosti romske zajednice s područja Grada Đurđevca, osposobljavanje dugotrajno nezaposlenih članova romske zajednice u svrhu lakšeg uključivanja na tržište rada, razvijanje socijalizacijskih vještina putem edukacija iz područja zdravstvenog, građanskog odgoja, edukacije o roditeljstvu. Projekt se provodio u razdoblju od 9.6.2011. do 9.6.2012. godine.
Gospodinu Ivanu Kolariću
Gospodin Ivan Kolarić rođen je 23. svibnja 1957. godine u Budrovcu. Osnovnu školu pohađao je u Đurđevcu. Srednjoškolsko obrazovanje nastavlja u tehničkoj školi „Ruđer Bošković“ u Zagrebu, a poslije završava i Višu tehničku školu „Končar“ gdje je diplomirao 1981. godine i stekao naziv inženjer elektrotehnike.
Iste godine vratio se u Đurđevac, tri godine radio je u ondašnjem poduzeću „Podravina“ kao rukovoditelj elektro grupe, a dana 2. 09. 1985. god. zaposlio se u „ELEKTRI“ Koprivnica, Pogonu Đurđevac. U travnju iduće godine položio je stručni ispit, a ubrzo je postao i član Komore inženjera elektrotehnike čiji je i danas član. Radio je gotovo na svim inženjerskim poslovima od voditelja građenja do nadzornog inženjera, a 2004. godine postao je rukovoditelj pogona Đurđevac, čiju funkciju je obavljao do umirovljenja 2021. godine.
Tijekom svojeg dugogodišnjeg rada sa svojim suradnicima odgovorno je sudjelovao u mnogim projektima i tehničkim rješenjima kako na poboljšanju kvalitete života u smislu kvalitetne i kontinuirane opskrbe električnom energijom, tako i na uljepšanju svojega grada i prigradskih naselja.
Sudjelovao je u proteklih 35 godina u pripremi brojnih kulturnih manifestacija u Đurđevcu, kao što su „Picokijada“, priredbe na trgu Sv. Jurja i brojne druge, gdje je svojim unaprijed pripremljenim energetskim rješenjima uvelike pridonio da se one ostvare u potpunosti onako kako su to zamislili organizatori.
Gospodin Ivan Kolarić ostvario je dobru suradnja između Grada Đurđevca i „Elektre“ te je sve investicije grada na uređenju ulica, trgova, rotora, vinskih cesta i sl. uvijek pratila i „Elektra“ sa svojim isto tako pripremljenim investicijama.
Javno priznanje Nagrada za životno djelo dodjeljuje se gospođi Marti Kolar
Gospođa Marta Kolar rođena je 22. 07. 1941. godine u Đurđevcu. Osnovnu školu pohađala je u Đurđevcu. Radila je od 1965. do 1967. u poduzeću Podravina te od 1972. do 1992. u Tvornici RIZ kada tvornica polako gasi svoje pogone. Cijeli život živi i radi u Đurđevcu.
Gospođa Marta Kolar je osoba koja je uvijek spremna pomoći, savjesna, odgovorna i empatična.
Želeći pomoći potrebitima kojih je u vrijeme Domovinskog rata i zatvaranja tvorničkih pogona bilo sve više, odlučila se za humanitarni rad u Hrvatskom Crvenom križu Gradskom društvu Crvenog križa Đurđevac, čiji je volonter od siječnja 1993. godine.
Spretnost, marljivost i upornost su osobine kojima se posebno istaknula za vrijeme Domovinskog rata, kada je na našem području bilo mnogo prognanika i izbjeglica, a frekvencija humanitarne pomoći i distribucija bila velika.
Od tada neprekidno volontira; sudjeluje kod provođenja natjecanja mladih Hrvatskog Crvenog križa, organiziranju akcija dobrovoljnog darivanja krvi, provođenju sabirnih akcija, prikupljanju humanitarne pomoći te socijalnih programa. Redovito obilazi osobe u potrebi i sudjeluje u podjeli humanitarne pomoći. Tako da nema osobe u potrebi na našem području djelovanja koja ne poznaje vrijednu volonterku Martu.
Gospođa Marta je vrlo savjesna i odgovorna, uvijek se odazva na pozive Gradskog društva Crvenog križa i gotovo nema aktivnosti u Crvenom križu u kojoj nije sudjelovala.
Za svoj neprekidni aktivni rad, djelovanje i doprinos u djelatnostima i aktivnostima Hrvatskog Crvenog križa, Marta Kolar je do sada primila nekoliko zahvalnica Hrvatskog Crvenog križa, a 2014. godine bila je dobitnica Javnog priznanja Povelja Grada Đurđevca.
Javno priznanje Povelja Grada Đurđevca dodjeljuje se Gradskom kazalištu Đurđevac
Gradsko kazalište Đurđevac, kao udruga kazališnih amatera, započelo je s radom u kolovozu 2009. godine, a već u prosincu iste godine na scenu je postavilo svoju prvu premijeru – „Kidam od svoje žene“, autora Raya Cooneya. Prvu režiju potpisao je pokojni Marinko Ivanišević, idejni začetnik, dugogodišnji predsjednik i redatelj Gradskog kazališta Đurđevac.
Već u jesen 2010. godine, Gradsko kazalište Đurđevac osvaja prvu službenu nagradu za najbolju predstavu na festivalu u Belom Manastiru s predstavom „Pitanje časti“, autora Lutza Hubnera, a u režiji pok. Marinka Ivaniševića. Najveći uspjeh ostvaren je predstavom „Pidžama za šestero“ (sezona 2014./2015.), autora Marca Camolettija, s kojom je Gradsko kazalište Đurđevac osvojilo čak tri glavne nagrade na festivalima u Bjelovaru, Retkovcima i Slavonskom Brodu.
Kazalište svake godine organizira barem dvije kazališne premijere – jednu predstavu za odrasle (s posebnom pozornošću usmjerenom na komedije zabune) te jednu predstavu namijenjenu djeci predškolskog i/ili osnovnoškolskog uzrasta. U prvih deset godina svoga rada, Gradsko kazalište Đurđevac na scenu je postavilo ukupno 22 predstave (od čega 11 predstava za odrasle, 3 srednjoškolske sekcije te 8 predstava Male drame) pred više od 20.000 gledatelja.
Gospođi Ivani Hadžija
Gospođa Ivana Hadžija rođena je 17.08.1978. u Virovitici. Živi i radi u Đurđevcu. Nakon završenog školovanja Ivana Hadžija posvećuje se umjetničkom radu i izradi skulptura i predmeta od keramike te prepoznatljivih đurđevačkih suvenira.
Naročito se ističu njezini originalni pijetlovi, kao zaštitni znak Grada Đurđevca koje izrađuje u raznim oblicima, veličinama i materijalima. Osim pijetlova tu je i značajan ciklus anđela kao nebeskih svirača i zaštitnika, naročito djece.
Ivana Hadžija vrsna je umjetnica koja u prirodi, osim inspiracije traži i materijale te im preoblikujući ih daje novu vrijednost. Kroz godine rada s glinom, Ivana je izgradila prepoznatljiv stil, ali još uvijek može iznenaditi sasvim drugačijim pristupom materijalu, bojama i ornamentima, čak i kada se iznova vraća istoj temi.
Vlasnica je obrta Terra keramika za izradu predmeta od keramike, a obnašala je i pojedine dužnosti u Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke županije i u Udruženju obrtnika Đurđevac.
U svom radu Ivana Hadžija priredila je niz samostalnih izložbi, a sudjelovala je i na velikom broju skupnih. Redovito sudjeluje na likovnim natječajima Hrvatskog Sabora kulture gdje su joj radovi uvijek odabrani, pohvaljeni i zapaženi od stručnih povjerenstava i likovnih kritičara.
Često održava radionice, naročito s djecom te sudjeluje na humanitarnim likovnim radionicama i kolonijama.
Za svoj rad do sada je primila brojne pohvalnice, zahvalnice i priznanja, a 2019. godine dobila je i srebrnu Diplomu za uspješan rad na širenju i razvijanju kulturno-umjetničkog amaterizma i hrvatske kulture. Aktivna je članica i utemeljiteljica Udruge „Peski-Art-Đurđevac“ u kojoj obnaša dužnost članice Upravnog odbora.
Turističko-ugostiteljskom kompleksu „JAPIN BREG“
Turističko – ugostiteljski kompleks “JAPIN BREG” nalazi se u neposrednoj blizini Đurđevca na obroncima pitoreskne i vinorodne Bilogore. Na površini od 20 000 metara kvadratnih nalazi se 5 luksuzno i moderno opremljenih kuća za odmor – “Vila Katarina” ****, “Vila Ana”****, “Vila Iva”*****, “Vila Eva”***** i ”Vila Joža”***** te bazen od 40-ak kvadrata, hortikulturno uređen okoliš, vinograd i rustikalna kapelica posvećena svetom Josipu.
Imanje ima certifikat za održivi i sigurni turizam, čime su htjeli svojim gostima osigurati najveći standard sigurnosti i ekološki sigurno mjesto, a od 2020. godine dobitnici su i prestižne nacionalne nagrade Simply the best. Budući da se Japin breg nalazi uz obilježene biciklističke staze: “Bilogorska biciklistička ruta” i “Bilodravska biciklistička ruta”, u ponudi je i najam bicikla. Atraktivnu ponudu dopunjuje i mogućnost vožnje quadovima, te šetnje po brežuljkastim obroncima Bilogore isprepletenih mrežom makadamskih i asfaltiranih vinskih puteva s brojnim vinarijama.
Dječje igralište, oprema za badminton i balote, besplatan WI-Fi, bar, roštilj, ražanj, zajednički salon, terase s pogledom na atraktivnu prirodu brežuljkaste Bilogore dodatno dopunjuju sadržajnu ponudu.
Ono što najviše oduševljava kod ovog turističkog bisera je mirno i prirodno okruženje, idealno za bijeg od stresnih situacija modernog i urbanog načina življenja, te nadasve srdačni i gostoljubivi domaćini što potvrđuju i vrhunske recenzije na internet platformama Google maps te Booking.com.
Turističko-ugostiteljski objekt Japin breg izvrstan je primjer pružanja kvalitetne turističke usluge na području Grada Đurđevca koji vrhunskim smještajem i brojnim dodatnim sadržajima utječu na cjelokupni razvoj turističke destinacije Grada Đurđevca čime privlači velik broj domaćih i stranih turista te uvelike pridonosi vidljivosti Đurđevca i njegovoj promociji u Hrvatskoj, ali i izvan nje.
Gospodinu Mati Patačku
Gospodin Mate Patačko rođen je 17.02.1952. u Đurđevcu. Bio je živo dijete zaneseno prirodom i životinjama, a posebnu pozornost privukle su mu pčele koje su obilježile čitav njegov život.
Član je Pčelarskog društva od 1967. godine. Uz pčelarstvo bavio se izradom drvenih kipova i reljefa te je održao nekoliko izložbi. Od 1975. godine bavio se prijevozničkim poslom, no pčelarstvo mu je i nadalje bio važan hobi.
Kroz godine je povećavao broj košnica te uredio pčelinjak na kamionu. Sve košnice izrađuje sam. Od odlaska u invalidsku mirovinu 1989. godine, pomagao je i davao upute brojnim pčelarima početnicima koji su dolazili k njemu u potrazi za pravim savjetom.
Do sredine 1990. uredio je dva pčelinjaka na kamionima te nastavio povećavati broj do 220 košnica. Uz proizvodnju meda i rojeva počeo je proizvoditi i selekcionirane matice, no zbog bolesti je od toga morao odustati. Od 2006. godine pčelarenjem se je aktivno počeo baviti i njegov sin te uz zajednički rad u narednim godinama povećavaju broj košnica na 400 zajednica. Kako je rad sa pčelama fizički posao, zbog uznapredovale bolesti Mate Patačko počeo je sve manje sudjelovati u poslu, te je posao sa pčelama preuzeo njegov sin.
Kroz cijelo to vrijeme, Mato Patačko aktivan je u radu Pčelarske udruge „Bagrem“, čiji je bio i predsjednik, primio je priznanja za rekordnu proizvodnju meda, sudjelovao u organizaciji prvih đurđevačkih Medvenih dena 2004. godine, izrađuje rekvizite za Udrugu, dovodi nove članove u Udrugu koje ujedno uči pčelarenju, daje im prve pčelinje zajednice te prati njihov rad i razvoj. Godine 2010. Mato Patačko postao je počasni član Udruge.
Gospodinu Tomislavu Raptaviju
Gospodin Tomislav Raptavi se dugi niz godina bavi amaterskom fotografijom, video snimanjem i montažom videa. Unutar svojeg bogatog video i foto opusa, najzastupljeniji su motivi njegovog rodnog Đurđevca.
Snimanje i fotografiranje prirodne baštine grada Đurđevca (vinorodni obronci Bilogore, Đurđevački pijesci) kulturne baštine grada Đurđevca (utvrda Stari grad) i ostalih turističkih znamenitosti su najčešći fokus njegovog foto i video djelovanja.
Od mnogobrojnih događanja u gradu Đurđevcu, tek rijetka nisu popraćena od strane ovog simpatizera Đurđevca i Podravine.
Sav multimedijalni materijal nesebično objavljuje na društvenim mrežama i Youtube kanalu.
Gospodinu Vladimiru Štefaniću
Gospodin Vladimir Štefanić rođen je 15. prosinca 1962. godine. Zaposlen je u Zavodu za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije kao vozač.
Dobrovoljni je darivatelj krvi od 1981. godine i do sada je dobrovoljno darivao krv 103 puta, a zahvaljujući njegovom nesebičnom darivanju krvi spašeno je mnogo ljudskih života i ozdravljeno mnogo bolesnih osoba.
Dobitnik je svih redovnih priznanja Hrvatskog crvenog križa za jubilarna darivanja krvi, priznanja Županijskog Društva Crvenog križa i župana Koprivničko-križevačke županije, a u znak zahvale za 100 puta darovanu krv primit će i odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske.
Gospodinu Darku Piškorcu
Gospodin Darko Piškorec rođen je 26. ožujka 1985. godine. Nakon završenog školovanja 1985. godine otišao je na odsluženje vojnog roka gdje je prvi puta darivao krv. Po povratku iz vojske zaposlio se je u „Elektri“ Koprivnica, Pogonu Đurđevac, gdje radi i danas.
Vođen humanošću, željom i voljom da pomaže drugima, s darivanjem krvi nastavio je sve do danas i dobrovoljno je darivao krv 101 puta.
Dobitnik je svih redovnih priznanja Hrvatskog crvenog križa za jubilarna darivanja krvi, priznanja Županijskog Društva Crvenog križa i župana Koprivničko-križevačke županije, a u znak zahvale za 100 puta darovanu krv primit će i odlikovanje predsjednika Republike Hrvatske Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske.
Darko Piškorec i nadalje planira dobrovoljno darivati krv te time biti od koristi društvu i spasiti brojne živote.
Odluke su donijete jednoglasno, a obrazloženje je dao predsjednik Gradskog vijeća Željko Lacković.