Na izložbi “Krivo srastanje”, koja je od utorka postavljena u NO galeriji zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, prvi put zajednički izlažu Mio Vesović i Ivan Posavec, istaknuti protagonisti domaće fotografske scene koji su početkom tzv. omladinske kulture krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih predstavljali otpor dominantnim kulturalnim modelima.
U koncepciji Leile Topić, kustosice Zbirke fotografija, medijske umjetnosti, filma i videa MSU-a, izložba donosi izbor radova iz prve polovice osamdesetih dvojice autora koji su od kraja sedamdesetih bili članovi autorskog tandema MO (Meko okidanje).
Iako su se afirmirali suradnjom u časopisima “Start”, “Danas”, najviše su pozornosti privukli fotografijama vezanima uz “Polet”, te se danas uz njih veže pojam tzv. Poletovske škole fotografije. U vrijeme tih “dana slave” iznjedrili su i brojne medijske skandale koji su u vrijeme nostalgičnog pogleda na ta vremena postali predmetom mistifikacije.
Posljednjih se mjeseci hrvatski kulturni prostor više puta bavio osamdesetima, od televizijskih serija, izložbi i performansa, odnosno kako kaže autor teksta uz izložbu Dejan Kršić, “nakon više od dva desetljeća organiziranog zaborava socijalističke prošlosti, ona je najednom postala ‘in’, kao predmet akademskog interesa ali i kao medijski i popkulturni fenomen”.
Kršić smatra kako je u medijskom tretmanu događaja i artefakata iz te prošlosti bilo mnogo površnosti, mistifikacija i izmišljanja vlastite ‘bolje prošlosti’, zbog čega nismo dobili nikakvu novu spoznaju o tom vremenu, niti je rečeno nešto o današnjemu.
U MSU najavljuju kako će Vesovićeve i Posavčeve fotografije na izložbi, čiji se naslov odnosi na još jednu prepoznatljivu referencu na svijet novovalne glazbe osamdesetih, posjetiteljima reći mnogo o toj prošlosti.
Po Kršićevim riječima, današnji pogled na njihove “reportažne” fotografije suočava nas s temeljnim, traumatičnim i duboko političkim pitanjem što je u tom socijalističkom poretku bilo moguće vidjeti i prikazati, ali i “zašto su sada i ovdje, u domeni medija i medijske fotografije te i slične stvari danas izvan polja vidljivog, zašto su ne tek nemoguće, nego i nezamislive”.
Izložene su fotografije po kojima su autori ostali prepoznatljivi, slike ‘radnih ljudi’ i erotika, ne samo kao svjedočanstvo o sivoj realnosti u prvom slučaju već, za razliku od danas, kao dokaz da su vrijedni pažnje čitatelja, dok “skandal Šarović” svjedoči o tome da erotika nije bila rezervirana samo za ženska tijela.
Izložba se temelji na istraživanju Zbirke fotografija Muzeja suvremene umjetnosti, a bit će otvorena do 9. kolovoza.
(Hina)
fah